HypeCor - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal
Hypecor

HypeCor

Hypecor

Hypecor

Klinički dokazano, na potpuno prirodan način i bez negativnih nuspojava pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Uspješno reducira krvni pritisak kod osoba s prehipertenzijom i metaboličkim sindromom.

Djelovanje

  • Pre-Hipertenzija  i metabolički sindrom
  • Smanjuje  sistolni (u prosjeku za 12 mmHg) i dijastolni (u prosjeku za 8 mmHg) pritisak
  • Prevenira i smanjuje razinu lošeg holesterola (LDL) u krvi
  • Potpomaže pravilnu funkciju endotelnih stanica
  • Pomaže kod ateroskleroze
  • Preporučuje se pacijentima sa neurodegenerativnom i kardiovaskularnom patologijom.

Doziranje i način upotrebe

Preporučujemo uzimanje dvije kapsule na dan (150 mg).

Prvi pozitivni rezultati mogu se uočiti tek nakon 4 sedmice kontinuirane upotrebe lijeka. HYPECOR  može se koristiti bez ograničenja.

Kontraindikacije

HYPECOR  ne uzrokuje loše efekte na organizam.

Lijek se može koristiti s drugim lijekovima i dodacima prehrani.

Od čega nas štite polifenoli?

Biljni spojevi polifenoli imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. U prehrani čovjeka najkoncentriraniji su u voću, povrću, vinu, čaju i kakaou. Znanstvena istraživanja pokazuju da zbog specifične biološke aktivnosti štite srce, krvne žile i imunološki sistem. Razmatraju se i kao molekule s potencijalnim pozitivnim učinkom na prevenciju hroničnih upalnih bolesti, karcinoma i procesa starenja.

Do danas je poznato priližno 8000 polifenolnih molekula, a najznačajnije skupine su: flavonoli, flavoni, flavan-3-oli, flavanoni i d-antocijani.

Strukturna raznolikost polifenola otežava precizno određivanje prehrambenog unosa. Procjena također podliježe pogreškama zbog razlika u koncentraciji u sličnim namirnicama koja se događa pod utjecajem brojnih faktora, poput raznolikosti vrsta, svjetla, stepena zrelosti, procesiranja i skladištenja. Općenito, prehrambeni unos nekolicine flavonola i flavona kvantitativno je sličan nekim dobro poznatim mikronutrijentima, poput vitamina C i E.

Smatra se da naš dnevni unos flavonoida varira od 10 do 100 mg dnevno, ovisno o sastavu dijete. Prilično izražene razlike unosa flavonoida javljaju se između različitih zemalja, što je dokazano u „Seven Countries Study“. Nizozemska, Velika Britanija i SAD imaju približno jednak unos. Hrana bogata flavonoidima uključuje citruse, jabuke, luk, čaj, kakao i vino. Crno vino i sok od grožđa sadrže više od 500 mg/L flavonoida; bijelo vino i pivo sadrže manje od 60 mg/L.

Polifenoli iz sjemenki grožđa

Sjemenke grožđa su otpadni proizvod vinske industrije i u proizvodnji soka od grožđa. Sadrže bjelančevine, masti, ugljikohidrate te 5-8 % polifenola, ovisno o varijetetu. Sjemenke grožđa sadrže skupinu polifenola koju nazivamo proantocijanidini (oligomerni proantocijanidini). Znanstveno je dokazano da je antioksidativna aktivnost proantocijanidina 20 puta snažnija od vitamina E i 50 puta snažnija od vitamina C.

Ekstrakt sjemenki grožđa poznat je kao snažan antioksidans koji štiti tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. Brojne znanstvene studje objavljene o ekstraktu sjemenki grožđa govore o povoljnim učincima proantocijanidina, posebice o zaštiti tijela od oštećenja izazvanih sunčevim zračenjem, povoljnom učinku na vid, savitljivost zglobova, arterija i drugih tjelesnih tkiva te povoljnom učinku na cirkulaciju krvi uslijed jačanja kapilara, vena i arterija.

Kratki pregled znanstvenih dokaza

Epidemiološki dokazi sve snažnije podupiru hipotezu o preventivnom učinku prehrane bogate voćem i povrćem na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da je tomu tako zbog razvoja metoda za procjenu prehrambenog unosa. Dugo se smatralo da taj učinak valja pripisati djelovanju antioksidativnih vitamina i karotenoida, supstancama koje su poznate i kao imunomodulatori, a prisutne su u voću i povrću. U posljednje vrijeme, sve se više pažnje poklanja spojevima koji nisu vitamini, a posebno su u fokusu polifenoli, supstance prisutne u brojnim biljkama. Najbrojnija skupina polifenola su flavonoidi, supstance koje najvećim dijelom osiguravaju okus i boju voća i povrća.

Nekoliko populacijskih studija utvrdilo je vezu između unosa flavonoida i rizika od kardiovaskularnih bolesti. U studiji koja je trajala 10 godina, Hertog i suradnici naveli su da je relativni rizik za neželjene koronarne incidente u starijih osoba koje su imale najviši unos flavonoida bio značajno manji od osoba koje su imale nizak unos flavonoida. Druga desetogodišnja studija u kojoj je sudjelovalo 34 000 žena u postmenopauzi, utvrdila je da je ukupan unos flavonoida bio povezan s mortalitetom od kardiovaskularnih bolesti.

Slični rezultati objavljeni su i u finskoj studiji u kojoj je sudjelovalo 10 000 muškaraca i žena, gdje je kod osoba s višim unosom kvercetina uočena manja smrtnost od ishemijske bolesti srca.

Studija skupine japanskih znanstvenika objavljena 1999. godine u časopisu Atherosclerosis ukazuje na povoljni učinak ekstrakta proantocijanidina iz koštica grožđa na razvoj ateroskleroze u laboratorijskih zečeva. Labratorijski zečevi hranjeni su prehranom bogatom holesterolom te im je dodavan ekstrakt bogat proantocijanidinima, što je značajno ublažilo izraženu atrosklerozu u aorti. Ovi rezultati ukazuju da polifenoli proantocijanidini mogu „zarobiti“ reaktivne kisikove vrste, poznatije kao slobodne radikale, u vodenom okružju, poput plazme i intersticijske tekućine stijenke arterije što inhibira oksidaciju LDL-a i predstavlja antiaterosklerotsku aktivnost.

Skupina španjolskih autora objavila je u časopisu Nutrition Research 2006. godine studiju o utjecaju unosa soka bogatog polifenolima na antioksidativni status skupine zdravih dobrovoljaca. U studiji je korišten sok od grožđa i bobičastog voća bogat polifenolima, a ispitanike je činilo 12 zdravih dobrovoljaca (6 muškaraca i 6 žena). Dobrovoljci su na tašte primali jednokratnu dozu (400 mL) sok. Krv im je analizirana prije unosa i 1, 2, 4 i 6 sati nakon unosa. Sličnom dinamikom prikupljan je i urin. Urinarna ekskrecija polifenola dosezala je vrhunac 2 sata nakon unosa i trajala je do 6 sati nakon unosa. Povišenje razine serumskih polifenola vezanih za lipide opažalo se nakon 2 do 6 sati. Ovi rezultati ukazuju kako su polifenoli iz voćnog soka bioraspoloživi i mogu se vezati za lipidnu frakciju seruma te stoga smanjiti peroksidaciju lipida.

Preporučujemo:

Sjemenke grožđa uništavaju stanice raka

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>