

Bilo kakvo zamućenje leće ili njene kapsule nazivamo kataraktom (mrenom), veoma raširenom bolesti od koje danas boluje oko 17 milijuna ljudi.
Leća je uz korneu jedini organ u ljudskom oku koji je bez krvnih žila, a hrani se putem difuzije i osmoze iz okoline tj. iz očne vodice. Zato će svaka promjena u balansu metaboličkih procesa, koji su, istina, relativno slabog intenziteta, dovesti do poremećaja u inače prozirnoj leći i njenog zamućenja. Te promjene mogu nastati kao rezultat različitih fizikalnih i hemijskih promjena bjelančevina leće, a isto može biti uzrokovano najrazličitijim faktorima kao što su osmotski utjecaji, toplota, hladnoća, različita hemijska sredstva, radijacija, nedostaci vitamina i dr. No danas se još uvijek ne zna tačan razlog pojave najčešćeg oblika ove bolesti, senilne katarakte kod ljudi.
Podjele katarakti
Prema lokalizaciji
Cataracta
polaris anterior |
zamućenje u predjelu prednjeg pola leće, a može nastati uslijed poremećaja u odvajanju leće od ektoderma u toku embrionalnog razvoja, kao i poslije perforacije ulkusa korneje kod gonoroične upale oka dojenčadi |
Cataracta
polaris posterior |
zamućenje leće u predjelu stražnjeg pola i dovodi se u vezu s poremećajem u regresiji vaskulame membrane koja obavija leću tokom fetalnog života. |
Cataracta
fusiformis |
vretenasto zamućenje od prednjeg do stražnjeg pola sa proširenjem u središnjem dijelu |
Cataracta
nuclearis (centralis) |
zamućenje jezgre, |
Cataracta
perinuclearis (zonularis) |
zamućenje juvenilnog nukleusa u obliku diskoidne ljuske s jahačima, |
Cataracta
coronaria |
zamućenje u obliku zvijezde na stražnjem polu, |
Cataracta
equatorialis |
zamućenje u obliku klinova prema ekvatoru |
Cataracta
totalis |
cijela leća zamućena. |
prema dobi bolesnika
Cataracta
congenita, |
|
Cataracta
iuvenilis, |
|
Cataracta
presenilis |
|
Cataracta
senilis |
Prema toku razvoja zamućenja
Cataracta
stationaris |
|
Cataracta
progrediens |
prema raširenosti zamućenja
Cataracta
partialis |
|
Cataracta
totalis |
prema tvrdoći
Cataracta
mollis |
|
Cataracta
dura |
Prema boji
Cataracta
brunescens |
Ukoliko ima smedkasti odsjaj |
Cataracta
nigra |
ako je crna |
Prema etiologiji
Cataracta
tetanica |
kod tetanije |
Cataracta
miotonica |
kod miotonične distrofije u vidu zvjezdolikog ili pulverulenmog zamućenja. |
Cataracta
diabetica |
kod šećerne bolesti u obliku subkapsularnih prašinastih zamućenja koja brzo prelaze u totalnu kataraktu. |
Cataracta
actynica |
nakon zračenja ili djelovanja infracrvenih zraka u proizvodnji stakla i željeza |
Cataracta
electrica |
od udara groma ili električne struje |
Cataracta
traumatica |
nastaje kao posljedica traume, kada komorna tečnost prodre u leću kroz povrijeđenu oštećenu kapsulu nakon jedne perforativne povrede. Međutim, sitne pukotine kapsule mogu nastati i pri kontuzionim povredama oka što, također, može rezultirati kataraktom |
Cataracta
rubeolica |
javlja kod rubeolarne embriopatije kada je majka oboljela od rubeole u prva tri mjeseca graviditeta. Uz nju obično postoje i druge anomalije na očima (microcornea, microphthalmus, nistagmus, retinopatija) i drugdje u tijelu. Liječenje je operativno i treba ga izvršiti rano između 6 mjeseci i l godine života. |
Cataracta
complicata |
u očima oboljelim od neke druge očne bolesti (uveitis, iridocyclitis, ablatio retinae i dr.). |
CATARACTA SENILIS
Senilna ili staračka mrena se odnosi na zamućenja leće koja se javljaju kod osoba starijih od 60 godina života i povezana su sa starošću bolesnika. Veoma je često oboljenje a najčešća vrsta katarakte. Obično počinje na jednom oku, ali se u toku nekoliko mjeseci zahvati i drugo oko. Skoro 65% osoba starijih od 65 godina imaju blaža zamućenja u leći.
Etiopatogeneza senilne mrene još je i danas nepoznata. Pretpostavlja se da se radi o poremećaju u ishrani leće što se dešava kod svakog procesa u i oko leće, zatim o glandularnim poremećajima kao i različitim štetnim egzogenim utjecajima.
Može se pojaviti u vidu nuklearnih ili kortikalnih sivkastih zamućenja koja se vide u pupilarnoj regiji. Različitog su oblika i intenziteta.
Glavni i praktično jedini simptom koji bolesnik navodi je progresivno slabiji vid. Polagani, progresivni gubitak vida može trajati više mjeseci i obično zahvata oba oka iako ne uvijek u isto vrijeme.
Ukoliko se radi o nuklearnim zamućenjima, bolesnik navodi da bolje vidi u sumrak ili noću zbog širokih zjenica za razliku od noćnog sljepila (hemeralopid) kada bolesnik slabije vidi u sumraku.
Katkada bolesnik može imati različite senzacije u kolornom vidu i refrakciji oka (myopia, astigmatismus) ili pojavu monokularne diplopije. Bljeskanje pred očima i pojava tamnih mrlja. Međutim, karakteristično je da pad vida napreduje i završava se na osjetu svjetla s tačnom projekcijom.
Prema stepenu razvoja senilne mrene, možemo razlikovati četiri stadija:
Cataracta senilis
incipiens |
početna zamućenja u korteksu, bliže ekvatoru koja se postepeno šire u leći i koja se oftalmoskopski vide kao pojedine crne zone na crvenoj podlozi. |
Cataracta senilis
immatura (intumescens) |
jače zamućena leća koja bubri i povećava volumen gurajući iris prema naprijed s mogućnosti izazivanja pliće prednje očne sobice i napada sekundarnog glaukoma; kod prosvjetljavanja ne dobije se crveni refleks, a leća je u cijelosti nehomogeno zamućena sa sedefastim odsjajem |
Cataracta senilis
matura |
zreli stadij razvoja katarakte kada leća ponovo dobija svoju raniju veličinu. Svi dijelovi leće zahvaćeni su zamućenjem, zjenica izgleda sivobijela (otuda naziv siva mrena), a kod prosvjetljavanja se uopće ne dobija crveni refleks; vidna oštrina je svedena na osjećaj svjetla i projekcije. |
Cataracta senilis
hypermatura |
stanje prezrele mrene kada je došlo do likvefakcije lećne supstancije i
razvodnjavanja čitavog korteksa te njihovog pretvaranja u homogenu mliječno bijelu tekućinu. Čvrsta jezgra pada na dno kapsularne vrećice kroz tekući dio leće (Cataracta senilis hypertmatura lactea -Morgagniana) i vidi se da žućkasto prosijava u leći. Zbog gubitka vode smanjuje se volumen leće (Cataracta senilis hypertmatura reducta) a u nju se mogu taložiti holesterin ili kalcij (Cataracta senilis hypertmatura calcarea). Rijetko se mliječna masa može većim dijelom resorbirati tako da preostaju samo prednja i stražnja kapsula (Cataracta senilis hypertmatura membranacea). Kroz kapsulu prezrele katarakte mogu difundirati toksične raspadne tvari i uzrokovati uveitis i potpuno funkcionalno uništenje oka. Kod pregleda uz oštećenje vidne oštrine nalazimo u pupilarnoj regiji na sivobjeličasto zamućenu leću, crveni refleks kod prosvjetljavanja se ne dobija, niti se dublji dijelovi oka oftalmoskopski mogu zbog zamućene leće vidjeti i pregledati. Ukoliko je zamućenje nepotpuno, tada se vide nepravilna zamućenja u leći koja se kod prosvjetljavanja oftalmoskopom prikazuju crno na crvenoj podlozi |
Diferencijalno dijagnostički kod senilne mrene treba uvijek misliti na jednostavni glaukom. Samo kada isključimo glaukom, možemo čekati na “sazrijevanje” katarakte i tada možemo očekivati uspješnu operativnu terapiju. Ukoliko bi se radilo o istovremenom postojanju i glaukoma i katarakte, glaukom bi mogao u potpunosti oštetiti oko i dovesti do glaukomatozne atrofije vidnog živca, kada bi promjene bile već ireverzibilne i naknadna operacija katarakte bi bila bez koristi.
Liječenje može biti operativno i konzervativno.
Bilo je mnogo, uglavnom bezuspješnih, pokušaja da se katarakta liječi medikamentima. Izgleda da se u posljednje vrijeme postižu bolji rezultati sa primjenom soli bendazak-lizina. Međutim, konzervativno liječenje se može pokušati samo kod početnih oblika katarakte.
Ukoliko se katarakta razvila, dolazi u obzir samo operativno liječenje koje se sastoji u odstranjenju zamućene kataraktogene leće. Postoje dvije metode operativnog liječenja, a obje se kombiniraju sa implantacijom umjetne leće, operacije su:
– intrakapsularna (zajedno s lećom odstranjuje se i kaspula) i
– ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte danas češća (odstranjuje se jezgra i lećne mase, a ostavlja dio kapsule).
U novije vrijeme katarakta se odstranjuje fakoemulzifikacijom, naročito kod djece i kod povreda. I ovdje se može implantirati leća.
C.secundaria nastaje nakon ekstrakapsularne ekstrakcije katarakte kada zaostali dijelovi kapsule ili lećnih masa mogu formirati jače ili slabije izraženu bjeličastu mrenu u pupilarnoj regiji. Mogu se stvoriti i jače kožure od bjeličastih membrana. Ovaj oblik katarakte se liječi operativno rasjecanjem kožura ili primjenom Neodmium Yag lasera.
Be the first to comment