Cataracta – mrena

Cataracta

Cataracta
Cataracta

Bilo kakvo zamućenje leće ili njene kapsule nazivamo kataraktom (mrenom), veoma raširenom bolesti od koje danas boluje oko 17 milijuna ljudi.

Leća je uz korneu jedini organ u ljudskom oku koji je bez krvnih žila, a hrani se putem difuzije i osmoze iz okoline tj. iz očne vodice. Zato će svaka promjena u balansu metaboličkih procesa, koji su, istina, relativno slabog intenziteta, dovesti do poremećaja u inače prozirnoj leći i njenog zamućenja. Te promjene mogu nastati kao rezultat različitih fizikalnih i hemijskih promjena bjelančevina leće, a isto može biti uzrokovano najrazličitijim faktorima kao što su osmotski utjecaji, toplota, hladnoća, različita hemijska sredstva, radijacija, nedostaci vitamina i dr. No danas se još uvijek ne zna tačan razlog pojave najčešćeg oblika ove bolesti, senilne katarakte kod ljudi.

Podjele katarakti

Prema lokalizaciji

Cataracta

polaris anterior

zamućenje u predjelu prednjeg pola leće, a može nastati uslijed poremećaja u odvajanju leće od ektoderma u toku embrionalnog razvoja, kao i poslije perforacije ulkusa korneje kod gonoroične upale oka dojenčadi
Cataracta

polaris posterior

zamućenje leće u predjelu stražnjeg pola i dovodi se u vezu s poremećajem u regresiji vaskulame membrane koja obavija leću tokom fetalnog života.
Cataracta

fusiformis

vretenasto zamućenje od prednjeg do stražnjeg pola sa proširenjem u središnjem dijelu
Cataracta

nuclearis (centralis)

zamućenje jezgre,
Cataracta

perinuclearis (zonularis)

zamućenje juvenilnog nukleusa u obliku diskoidne ljuske s jahačima,
Cataracta

coronaria

zamućenje u obliku zvijezde na stražnjem polu,
Cataracta

equatorialis

zamućenje u obliku klinova prema ekvatoru
Cataracta

totalis

cijela leća zamućena.

prema dobi bolesnika

Cataracta

congenita,

Cataracta

iuvenilis,

Cataracta

presenilis

Cataracta

senilis

Prema toku razvoja zamućenja

Cataracta

stationaris

Cataracta

progrediens

prema raširenosti zamućenja

Cataracta

partialis

Cataracta

totalis

prema tvrdoći

Cataracta

mollis

Cataracta

dura

Prema boji

Cataracta

brunescens

Ukoliko ima smedkasti odsjaj
Cataracta

nigra

ako je crna

Prema etiologiji

Cataracta

tetanica

kod tetanije
Cataracta

miotonica

kod miotonične distrofije u vidu zvjezdolikog ili pulverulenmog zamućenja.
Cataracta

diabetica

kod šećerne bolesti u obliku subkapsularnih prašinastih zamućenja koja brzo prelaze u totalnu kataraktu.
Cataracta

actynica

nakon zračenja ili djelovanja infracrvenih zraka u proizvodnji stakla i željeza
Cataracta

electrica

od udara groma ili električne struje
Cataracta

traumatica

nastaje kao posljedica traume, kada komorna tečnost prodre u leću kroz povrijeđenu oštećenu kapsulu nakon jedne perforativne povrede. Međutim, sitne pukotine kapsule mogu nastati i pri kontuzionim povredama oka što, također, može rezultirati kataraktom
Cataracta

rubeolica

javlja kod rubeolarne embriopatije kada je majka oboljela od rubeole u prva tri mjeseca graviditeta. Uz nju obično postoje i druge anomalije na očima (microcornea, microphthalmus, nistagmus, retinopatija) i drugdje u tijelu. Liječenje je operativno i treba ga izvršiti rano između 6 mjeseci i l godine života.
Cataracta

complicata

u očima oboljelim od neke druge očne bolesti (uveitis, iridocyclitis, ablatio retinae i dr.).
CATARACTA SENILIS

Senilna ili staračka mrena se odnosi na zamućenja leće koja se javljaju kod osoba starijih od 60 godina života i povezana su sa starošću bolesnika. Veoma je često oboljenje a najčešća vrsta katarakte. Obično počinje na jednom oku, ali se u toku nekoliko mjeseci zahvati i drugo oko. Skoro 65% osoba starijih od 65 godina imaju blaža zamućenja u leći.

Etiopatogeneza senilne mrene još je i danas nepoznata. Pretpostavlja se da se radi o poremećaju u ishrani leće što se dešava kod svakog procesa u i oko leće, zatim o glandularnim poremećajima kao i različitim štetnim egzogenim utjecajima.

Može se pojaviti u vidu nuklearnih ili kortikalnih sivkastih zamućenja koja se vide u pupilarnoj regiji. Različitog su oblika i intenziteta.

Glavni i praktično jedini simptom koji bolesnik navodi je progresivno slabiji vid. Polagani, progresivni gubitak vida može trajati više mjeseci i obično zahvata oba oka iako ne uvijek u isto vrijeme.

Ukoliko se radi o nuklearnim zamućenjima, bolesnik navodi da bolje vidi u sumrak ili noću zbog širokih zjenica za razliku od noćnog sljepila (hemeralopid) kada bolesnik slabije vidi u sumraku.

Katkada bolesnik može imati različite senzacije u kolornom vidu i refrakciji oka (myopia, astigmatismus) ili pojavu monokularne diplopije. Bljeskanje pred očima i pojava tamnih mrlja. Međutim, karakteristično je da pad vida napreduje i završava se na osjetu svjetla s tačnom projekcijom.

Prema stepenu razvoja senilne mrene, možemo razlikovati četiri stadija:

Cataracta senilis

incipiens

početna zamućenja u korteksu, bliže ekvatoru koja se postepeno šire u leći i koja se oftalmoskopski vide kao pojedine crne zone na crvenoj podlozi.
Cataracta senilis

immatura

(intumescens)

jače zamućena leća koja bubri i povećava volumen gurajući iris prema naprijed s mogućnosti izazivanja pliće prednje očne sobice i napada sekundarnog glaukoma; kod prosvjetljavanja ne dobije se crveni refleks, a leća je u cijelosti nehomogeno zamućena sa sedefastim odsjajem
Cataracta senilis

matura

zreli stadij razvoja katarakte kada leća ponovo dobija svoju raniju veličinu. Svi dijelovi leće zahvaćeni su zamućenjem, zjenica izgleda sivobijela (otuda naziv siva mrena), a kod prosvjetljavanja se uopće ne dobija crveni refleks; vidna oštrina je svedena na osjećaj svjetla i projekcije.
Cataracta senilis

hypermatura

stanje prezrele mrene kada je došlo do likvefakcije lećne supstancije i

razvodnjavanja čitavog korteksa te njihovog pretvaranja u homogenu mliječno bijelu tekućinu. Čvrsta jezgra pada na dno kapsularne vrećice kroz tekući dio leće (Cataracta senilis hypertmatura lactea -Morgagniana) i vidi se da žućkasto prosijava u leći.

Zbog gubitka vode smanjuje se volumen leće (Cataracta senilis hypertmatura reducta) a

u nju se mogu taložiti holesterin ili kalcij (Cataracta senilis hypertmatura calcarea).

Rijetko se mliječna masa može većim dijelom resorbirati tako da preostaju samo prednja i stražnja kapsula (Cataracta senilis hypertmatura membranacea).

Kroz kapsulu prezrele katarakte mogu difundirati toksične raspadne tvari i uzrokovati uveitis i potpuno funkcionalno uništenje oka.

Kod pregleda uz oštećenje vidne oštrine nalazimo u pupilarnoj regiji na sivobjeličasto zamućenu leću, crveni refleks kod prosvjetljavanja se ne dobija, niti se dublji dijelovi oka oftalmoskopski mogu zbog zamućene leće vidjeti i pregledati. Ukoliko je zamućenje nepotpuno, tada se vide nepravilna zamućenja u leći koja se kod prosvjetljavanja oftalmoskopom prikazuju crno na crvenoj podlozi

Diferencijalno dijagnostički kod senilne mrene treba uvijek misliti na jednostavni glaukom. Samo kada isključimo glaukom, možemo čekati na “sazrijevanje” katarakte i tada možemo očekivati uspješnu operativnu terapiju. Ukoliko bi se radilo o istovremenom postojanju i glaukoma i katarakte, glaukom bi mogao u potpunosti oštetiti oko i dovesti do glaukomatozne atrofije vidnog živca, kada bi promjene bile već ireverzibilne i naknadna operacija katarakte bi bila bez koristi.

Liječenje može biti operativno i konzervativno.

Bilo je mnogo, uglavnom bezuspješnih, pokušaja da se katarakta liječi medikamentima. Izgleda da se u posljednje vrijeme postižu bolji rezultati sa primjenom soli bendazak-lizina. Međutim, konzervativno liječenje se može pokušati samo kod početnih oblika katarakte.

Ukoliko se katarakta razvila, dolazi u obzir samo operativno liječenje koje se sastoji u odstranjenju zamućene kataraktogene leće. Postoje dvije metode operativnog liječenja, a obje se kombiniraju sa implantacijom umjetne leće, operacije su:

–          intrakapsularna (zajedno s lećom odstranjuje se i kaspula) i

–          ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte danas češća (odstranjuje se jezgra i lećne mase, a ostavlja dio kapsule).

U novije vrijeme katarakta se odstranjuje fakoemulzifikacijom, naročito kod djece i kod povreda. I ovdje se može implantirati leća.

C.secundaria nastaje nakon ekstrakapsularne ekstrakcije katarakte kada zaostali dijelovi kapsule ili lećnih masa mogu formirati jače ili slabije izraženu bjeličastu mrenu u pupilarnoj regiji. Mogu se stvoriti i jače kožure od bjeličastih membrana. Ovaj oblik katarakte se liječi operativno rasjecanjem kožura ili primjenom Neodmium Yag lasera.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.