
- žgaravica
SIMPTOMI
- žarenje u prsima, odmah iza prsne kosti (sternuma) koje se javlja nakon obroka i traje nekoliko minuta ili nekoliko sati
- bol u prsima, posebice nakon saginjanja ili kad legnete pečenje ili žarenje u grlu, pojava vrele, gorke ili slane tekućine u grlu
- podrigivanje
OBRATITE SE LIJEČNIKU
- ako osjećate žgaravicu praćenu nekim od sljedećih simptoma: otežano gutanje, zadihanost, znojenje, vrtoglavica, povraćanje, proljev, izuzetno snažna bol u trbuhu, vrućica ili crna, odnosno krvava stolica. Moguće je da se radi o uklještenju hijatusne kile, tegobama s gušteračom, gastritisu, želučanom čiru ili raku, a nije isključen ni srčani udar. Zatražite hitnu liječničku pomoć.
- ako uzmete antacid za ublažavanje žgaravice i ne osjetite nikakvo olakšanje u roku 15 minuta. Ovo također može biti znak srčanog udara: potražite hitnu liječničku pomoć.
- ako se žgaravica pogoršava pri tjelovježbi, a ublažava pri mirovanju. Možda je riječ o srčanoj bolesti.
- ako imate kroničnu žgaravicu (svakodnevno ili gotovo svakodnevno). Želučana kiselina neprekidno nagriza vaš jednjak, što može dovesti do ezofagitisa. oštećenja tkiva jednjaka, želučanog čira ili raka.
Usprkos svome engleskom nazivu (engl. hea bum – žarenje srca), žgaravica nema nikakvi veze sa srcem (iako su neki simptomi vrlo slični simptomima srčanog udara ili srčanih bolesti).
Riječ je o nadraženosti jednjaka želučanom kiselinom. Uz pomoć sile teže kružni mišić po imenu donji sfinkter jednjaka zadržava želučanu kiselinu u želucu. Donji sfinkter jednjaka nalazi se na mjestu gdje se jednjak sastaje sa želudcem, ispod i malo uli jevo od prsnog koša. U normalnim okolnostima on se otvara kako bi propustio hranu u želudac ili omo gućio podrigivanje, a zatim se ponovno zatvara. Ako se sfinkter otvara prečesto ili previše, želučana kiselina može dospjeti u jednjak i izazvati žgaravicu.
Povremena žgaravica nije opasna, a kronična, može biti simptom ozbiljnih tegoba. Žgaravica svakodnevna pojava kod 10 posto američke populacije i 50 posto trudnica. Dodatnih 30 posto stanovništva ima povremene neugodnosti sa žgaravicom.
UZROCI
Osnovni uzrok žgaravice je nepravilan rad donjeg sfinktera jednjaka, koji se ne zatvara onoliko čvrsto koliko bi trebao. Neumjerenost je često otežavajuća okolnost; prekomjerna količina hrane u želucu (prejedanje) ili prevelik pritisak na želudac (čest slučaj kod gojaznosti ili trudnoće). Određene namirnice imaju opuštajući učinak na donji sfinkter jednjaka rajčica, agrumi, češnjak, luk, čokolada, kava, alkohol i pepermint. Jela bogata masnoćom i uljima (životinjskog ili biljnog podrijetla) često dovode do žgaravice, baš kao i neki lijekovi, posebice antibiotici i acetil-salicilna kiselina (npr. Aspirin). Stres opterećuje živce koji upravljaju donjim sfinkterom jednjaka pa može izazvati žgaravicu, a pušenje, kojim se opušta sfinkter i potiče lučenje želučane kiseline, jedan je od čimbenika koji najviše potiču pojavu žgaravice.
DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI
Opis simptoma može biti dovoljan za postavljanje dijagnoze, iako su nekad potrebne i dodatne pretrage. Jednjak se može pregledati uz pomoć endoskopa, duge tanke elastične cijevi koja se uvodi kroz ,usta, ili uz pomoć rendgenskih snimki. Kako biste provjerili je li srce uzrok vaših tegoba, podvrgnite se elektrokardiografskom pregledu.
LIJEČENJE
Većina liječnika zagovara uporabu antacida kod povremene žgaravice. Liječnici alternativne medicine oslanjaju se na biljne lijekove kako bi smanjili kiselinu te razne tehnike opuštanja kako bi umanjili stres.
KONVENCIONALNO LIJEČENJE
Prva je zadaća utvrđivanje uzroka žgaravice kako bi ga se u budućnosti moglo izbjegavati. Antacidi koji kupuju bez liječničkog recepta i bizmutov supsalicilat često se koriste za neutralizaciju želučane kiseline. Ako antacidi ne uklone simptome, liječnik vam može propisati Cimetidin, ranilidin ili omeprazol za smanjenje proizvodnje želučane kiseline, ili cisaprid i metoklopramid kako bi se želudac što prije ispraznio. Ako ništa drugo ne uspije, što nije čest slučaj, rad donjeg sfinktera jednjaka mora se regulisati kirurškim zahvatom.
ALTERNATIVNI NAČINI LIJEČENJA
KINESKO LJEKOVITO BILJE
Jednom ili dva puta popijte čaj pripravljen od sljedećih sastojaka: 10 grama narančine kore, 4 kriške svježeg đumbira (Zingiber officinale), 10 grama porie (poria cocos), 10 grama agastahea (Agastache rugosa) i 3 grama sladića (Glycyrrhiza uralensis). Ovaj čaj može ublažiti žgaravicu, a ako ne pomogne, javite se liječniku. Ne smijete ga piti često.
LIJEČENJE LJEKOVITIM BILJEM
Čaj od dumbira (Zingiber officinale) može brzo ublažiti žgaravicu, a umirujući učinak čaja od kamilice (Matricana recutita) može biti vrlo djelotvoran u slučaju žgaravice izazvane stresom.
HOMEOPATIJA
Određeni simptomi žgaravice dobro reagiraju na homeopatske lijekove. Potrebna količina je 6c, a lijek se uzima svakih 15 minuta. Uzmite ga najviše tri puta, a zatim, ako je to potrebno, ponovite još jednom cijeli niz. Nakon začinjene hrane uzmite Nux vomicu; nakon konzumacije bogatih jela uzmite Carbo vegetabilis, a u slučaju žareće boli, uzmite Arsenicum album.
Zablude o mlijeku
Mlijeko nije lijek za žgaravicu. Olakšanje koje osjećate dok ga pijete je varljivo, jednom kad mlijeko stigne u želudac, mliječne masnoće, kalcij i bjelančevine izazivaju pojačano lučenje kiseline i time pojačavaju žgaravicu. Mnogi ljudi vjeruju da mentol bomboni ublažavaju žgaravicu iako to nije slučaj. Metvica ima opuštajući učinak na donji sfinkter jednjaka i tako povećava opasnost od žgaravice.
PREVENCIJA
Žgaravica se u pravilu može spriječiti. Ključno je održavati razumnu tjelesnu težinu, izbjegavati tvari koje izazivaju dotok želučane kiseline u jednjak , dovoljno se odmarati, ali i vježbati te smanjiti stres.
Ako se morate ispružiti nakon obroka, legnite na lijevi bok. U ovom položaju želudac će vam bili niže od jednjaka.
OPREZ
Antacidi mogu prikriti ili otežati već postojeće tegobe. Ne uzimajte antacide bez savjetovanja s liječnikom ako imate povišen krvni tlak, srčanu aritmiju, tegobe s bubrezima, kronični zatvor, proljev, kolitis, bilo koji oblik crijevnog krvarenja ili bilo koji od simptoma upale slijepog crijeva. Trudnice i dojilje morale bi se posavjetovati s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih lijekova, a posebno antacida.
Be the first to comment