Građa i funkcija kože

Koža je najveći organ tijela, u prosjeku veličine 1,7-2,0 m2. Debljina kože varira ovisno o dijelu tijela. Najdeblja ja na dlanovima i tabanima (2-4 mm), a najtanja na vjeđama i prepuciju (0,2-0,6 mm).

Građa kože

Koža je građena od 3 osnovna sloja:

• Epidermis (pokoža)
• Dermis (korij, koža)
• Subcutis (potkožno tkivo)

Epidermis

Naziv dolazi od grčkog epi- iznad a nalazi se iznad svih ostalih slijeva kože. Taj sloj je u direktnom dodiru sa vanjskim svijetom. Zadaća je ovog sloja kože da bude vodonepropusan te ga čini više slojeva skvamoznog epitela sa bazalnim slojem na granici sa dermisom. U epidermisu nema krvnih žila a stanice se hrane difuzijom iz donjih slijeva kože. Najveći broj stanica ovog sloja su keratinociti sa ponekim melanocitom i Langerhansovim stanicama. Ovaj sloj kože se može podijeliti na više podslojeva ovisno o tome kakve stanicepretežno nalazimo naodređenoj visini sloja. Stanice nastaju u najdonjem sloju, bazalnom i odavde putuju kroz sve slojeve prema povšini kože a na tom putu dolazi do keratinizacije. Stanice najgornjeg sloja epidermisa se neprestano ljušte. Ovaj sloj kože ima funkciju zadržavanja vode u tijelo, spriječavanja ulaska vode u tijelo ovim putem, zaštita od infekcija i različitih štetnih vanjskih utjecaja (hemikalija i sl).

Dermis

Ispod epidermisa se nalazi sloj kože građen od vezivnog tkiva. U tom sloju kože se nalaze mnoga osjetilna tjelešca (mehanoreceptori, živčani završetci) kojima primamo osjete dodira i topline. U ovom se sloju također nalaze i folikuli dlaka, žlijezde znojnice i lojnice, limfne i krvne žile. Bazalnim slojem stanica je povezan sa potkožnim slojem masnog i vezivnog tkiva.

Subkutis

Potkožno masno tkivo i nešto veziva čine ovaj sloj tkiva koji zapravo nije dio kože ali povezuje kožu sa mišićima i kostima koji se nalaze ispod ovog sloja. Količina masnog tkiva u ovom sloju ovisi o genetskim faktorima, kulturi i načinu prehrane i života.

Funkcija kože

Koža ima mnoge funkcije od kojih su najvažnije funkcija barijere koja spriječava gubitak vode, elektrolita i drugih sastojaka iz tijela, a s druge strane brani ulaz nepoželjnim i štetnim tvarima iz okoline u organizam. Sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature, štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih i drugih utjecaja te izlučuje dio nepotrebnih tvari iz organizma. Ona je mjesto gdje se odvijaju imunološki procesi, sintetizira vitamin D i posrednik je za čulo osjeta. Iz svega toga proizlazi da koža s ostatkom organizma čini jedinstvenu cjelinu pa je razumljivo da se mnoga zbivanja u tijelu ocrtavaju na koži i obrnuto – razni poremećaji u funkciji kože mogu poremetiti rad organizma.