Angina pectoris - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal
Angina Pectoris

Angina pectoris

Definicija

Angina pectoris predstavlja najčešću manifestaciju kronične ishemijske bolesti srca. Ishemija srčanog mišića najčešće nastaje uslijed disbalansa u potrebi i opskrbi srca krvlju. Glavni simptom ishemičnog miokarda je anginozni bol.

Etiologija

U razvijenim zemljama ishemijska bolest srca je najčešći uzrok smrti. Procjenjuje se da je jedna trećina svih smrtnih ishoda uzrokovana ishemijskim procesom. Bolest češće pogađa muškarce u dobi između 45 i 55 godina. Žene su u premenopauzalnom dobu relativno pošteđene ishemijske bolesti srca.
uzrok nastanka

Najčešći uzrok nastanka ishemijske bolesti predstavlja aterosklerotski proces u srčanim arterijama. Predpostavlja se da 90% bolesnika upravo ovaj proces ima kao primarni faktor bolesti. Ateroskleroza dovodi do mehaničkog suženja lumena koronarnog krvnog suda i time onemogućava normalan protok krvi. Ateroskleroza nastaje u procesu starenja organizma i sa godinama se povećava i njezina rasprostranjenost i učestalost. Neki procesi i stanja dovode do potenciranja i ubrzavanja nastanka ateroskleroze, poput arterijske hipertenzije, dijabetesa, pušenja, razine kolesterola, a samim tim doprinose nastanku ishemijske bolesti srca. Potrebno je istaknuti da je u procesu nastanka ateroskleroze bitan faktor i genetika. Kao posljedica svega navedenog nastaje nedovoljna opskrbljenost krvlju srčanog mišića, a samim tim i nedostak hranjivih tvari i kisika, koji upravo preko krvi i dolaze do srca. Naravno, ove tvari su neophodne za energetsko opskrbu mišića. Pri određenom naporu dolazi povećane potrošnje i potražnje kisika i hranjivih tvari, ali je uslijed opstrukcije kanala krvnog suda aterosklerozom nemoguće održati normalnu cirkulaciju. Tada dolazi do uključivanja pojedinih kompenzatornih mehanizama.

Naime, srce da bi nadomjestilo manjak krvnog protoka, pojačava frekvenciju otkucaja, a samim tim ulazi u jedan začarani krug (circulus vitiosus), jer se istovremeno i energija neophodna za normalno funkcioniranje krvi troši (prelazak sa aerobnog metabilizma na anaerobni). Kod ishemijke bolesti tada dolazi do pojačanog metabolizma u srcu i raspadni produkti počinju se nagomilavaju, tako da svojim kiselim djelovanjem djeluju na živčane stanice, koje taj proces mozgu predstavljaju kao alarm, senzaciju opisanu kao anginozni bol. Kada napor ili već okidač Anginozni boli djeluje dovoljno dugo, a sama bol traje više od 30 minuta, velika je vjerojatnost da dođe do izumiranja tog dijela mišića (ireverzibilan proces) do koga ne može doprijeti dovoljna količina krvi. To se manifestira nekrozom tkiva, i stvaranjem ožiljka na srcu, koje postaje nefunkcionalni dio miokarda (ne može imati kontraktilnu funkciju), a klinički se opisuje kao infarkt miokarda. Ovisno koliku arteriju (veličina lumena je proporcionalna veličini dijela mišića koji ishranjuje) je pogodio infarkt ovisi i veličina oštećenja srca. U slučaju da je infarktom pogođena neka od velikih arterija osoba teško preživjeti infarkt. Ukoliko se na vrijeme uzme lijek koji će uspostaviti normalnu cirkulaciju, s uspostavom cirkulacije i sve promjene se povlače (reverzibilan proces). U drugim slučajevima osoba postaje invalid, kome su fizičke aktivnosti ograničene, a svaki sljedeći infarkt može dovesti do smrtnog ishoda.

Podjela

Ova bolest se najčešće manifestira u dva oblika:

  • Stabilna angina pektoris
  • Nestabilna angina pektoris

Stabilna angina pektoris se javlja tijekom ili poslije napora, fizičkog ili psihičkog (prilikom trčanja, penjanja uz stepenice, čišćenja snijega, itd). Anginozni bol može biti provociran ugodnim ili neugodnim uzbuđenjem, seksualnim činom, izlaskom na hladan zrak, hranom. On ima tipičnu lokalizaciju, znak, intenzitet i prateće simptome. Najčešća lokalizacija je iza prsne kosti, bol se ispoljava u vidu stezanja, pritiska, paljenja, žarenja. Bol se širi prema vratu i vilici, remenima i lijevoj ruci, a ponekada zahvaća čak i dio leđa i trbuha. Intenzitet može biti različit, ali se najčešće pojačava i traje obično od 1-10 minuta. Stalni prateći simptom je malaksalost, hladan znoj i izuzetan strah od bliske smrti. EKG snimljen u napadu ili neposredno poslije pokazuje različite stupnjeve depresije ST segmenta. U napadu se daje 1-2 lingvalete nitroglicerina i nastoji se da se prekine djelovanje provokativnih čimbenika. Preporuča se i davanje nekog anksiolitika kako bi se pacijent primirio, a samim tim i snizila srčana frevencija. Ako nema nitroglicerina preporučuju se antagonisti kalcija (nifedipin), posebno kod pojave boli povezane s povišenim krvnim tlakom. U dugotrajnom tretmanu bolesti potrebno je nastojati da se otklone čimbenici rizika: pušenje, pretilost, povišen krvni tlak, kao i da se postigne kontrola glikemije u bolesnika koji boluju od šećerne bolesti. Osim modifikacije načina života koriste se Leko u monoterapiji ili kombinirano: nitrati s dugim djelovanjem primijenjeni jednom dnevno, beta blokatori, antagonisti kalcija (izbjegavati verapamil u kombinaciji s beta blokatorima), salicilati. Kompleksno liječenje stabilne angine pektoris podrazumijeva energično otklanjanje čimbenika rizika, modifikacije načina života i primjene lijekova.

Nestabilna angina pektoris se odlikuje pojavom simptoma u neočekivanim situacijama i mirovanju. Može imati nekoliko formi: novonastala angina pektoris, angina pektoris koja se javlja iu mirovanju iu naporu, pogoršana stabilna angina pektoris, postinfarktna angina pektoris i varijantna (Prizmental) angina pektoris. Anginozni bol karakterističan za nestabilnu formu, ima istu lokalizaciju i znak kao i kod stabilne, ali mu je intenzitet jači i duže traje (do 30 min). Često bol ne prestane nakon jednog nitroglicerina pa bolesnik mora uzeti još jednu lingvaleta. Bol prati hladno preznojavanje, malaksalost i osjećaj bliske smrti. Javlja se i lupanje srca, mučnina, povraćanje, nesvjestica. Karakteristično je da se bolovi javljaju pri malom naporu ili pri mirovanju, a po nekada se javljaju iu toku noću, kad probudi bolesnika. Prognoza ove forme je neizvjesna, zato je neophodna hospitalizacija, jer lako može razviti infarkt miokarda. Kako u etiopatogenezi nestabilne forme značajnu ulogu ima tromb, neophodno je uključiti i terapiju heparinom i antiagregatornim tvarima (acetilsalicilna kiselina). Zahtijeva se energično liječenje čimbenika koji pogoršavaju bolest (aritmije, hipertenzija, kronična insuficijencija srca). Kao i kod stabilnog oblika angine pektoris neophodno je radikalno otklanjanje čimbenika rizika, modifikacija načina života i primjena lijekova.

Tags:  , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>