Alergija na hladnoću - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal

ćelijske membrane tagged posts

Alergija na hladnoću

Alergija na hladnoću

Alergija na hladnoću
Alergija na hladnoću

Najrasprostranjenija bolest koja se javlja zimi je alergija na hladnoću, a ne grip i respiratorne infekcije, kako se inače misli. Čak 75 odsto ljudi starijih od 30 godina pati od ovog neprijatnog oboljenja kog prate svi karakteristični simptomi uobičajenih alergija.

Ljekari, međutim, takvu reakciju organizma na niske temperature smatraju pseudoalergijskom.

“Klasičnu alergiju uzrokuju polen, duhan, vuna, prašina i pojedine namirnice, dok alergija na hladnoću nastaje kao reakcija na oštećenja tkiva i ćelijske membrane, do kojih dolazi uslijed niskih temperatura” – objašnjava prof. dr Roza Čalagova. Ta je alergija možda lažna, ali problemi koje ona stvara nisu ništa manji od onih koje izaziva klasična alergija.

Teži oblici alergije na hladnoću do...

Read More
Mycoplasma pneumoniae

Mycoplasma

Mycoplasma pneumoniae
Mycoplasma pneumoniae

Porodica mycoplasmae ima 2 roda: mycoplasma i ureaplasma. Ove bakterije prirodno nemaju celijski zid i kod ljudi izazivaju oboljenja genitalnog i respiratornog trakta. Znacajne vrste su:

  • mycoplasma pneumoniae
  • mycoplasma homini
  • ureaplasma urealiticum

Morfologija:

To su najsitniji mikroorganizmi i ekstremno poliformni sto je posljedica nedostatka celijskog zida.

Kulturelne osobine:

Vrlo se tesko kultivise na specijalnim podlogma. Na cvrstoj podlozi raste u sve tri dimenzije. Kultivacija se vrsi u aerobnim i anaerobnim uslovima. Mycoplasmae se najlakse kultivisu u kulturi celija ili na horioalantoidnoj membrani pileceg embriona.

Patogenost:

Genitalne mycoplasme imaju sposobnost da adheriraju na epitelne celije genitalnog trakta uz pomoc specijalnih struktura koje ...

Read More
Citološka dijagnostika

Dijagnostika malignih tumota

Citološka dijagnostika
Citološka dijagnostika

Maligni tumori pretstavljaju heterogenu grupu oboljenja, pa je za postavljanje precizne dijagnoze potrebno provesti niz različitih dijagnostičkih postupaka.

Historija bolesti i Fizikalni pregled

Dijagnostika započinje Historijom bolesti – Anamneza lična, porodična, socijalna, radna.

Pregled započinje fizikalnim kliničkim pregledom- inspekcija, palpacija, koji su nezaobilazni unatoč mnogobrojnim savremenim tehnikama dijagnostike sa kojima raspolaže savremena medicina.

Laboratorijske pretrage se mogu podijeliti u opće pretrage pokazatelje hematološke, renalne  i hepatalne funkcije.

Tumorski markeri

Mnogi maligni tumori pokazuju na površini svoje ćelijske membrane, ili prisutne u serumu, substance koji mogu producirati i normalna tkiva, ali u minimal...

Read More
Degeneratio Parenchymatosa Renis

Degeneratio Parenchymatosa

Degeneratio Parenchymatosa Renis
Degeneratio Parenchymatosa Renis

Definicija:

Degeneratio Parenchymatoza po definicije je ireverzibilan proces raspadanja ćelija uz intracelularno pojavljivanje proteinskih tvorevina. Sinonimi su: intumescentia opasca, degeneratio albuminoides i degeneratio granularis.

Ovu promjenu je teško dijagnosticirati pravilno. Prije svega zbog toga što u početnim stadijima veoma liči na infiltratio albuminoides, a i zbog toga što se konačne promjene ne razlikuju od onih koje nastaju truljenjem leša pa se uvijek dijagnosticira na “svježim” leševima. Ustanovljavamo ga kada pored proteinskih tvari dokažemo i neki ireverzibilni proces raspada ćelije (uništenje jezgre ili ćelijske membrane).

Etiologija:

Uzrok parenhimatozne degeneracije najčešći je sepsa kojoj je to često jedina pro...

Read More
Onkogen

Molekularna osnova malignog stanja

Onkogen
Onkogen

Savremene teorije maligne transformacije ćelije (karcinogeneze)  baziraju se  na genskom poremećaju ćelije, odnosno promjena na DNA, supstratu koji je osnova kontrole životnih procesa. Vjeruje se da su faktori od najveće važnosti u nastanku  i progresiji tumorske bolesti nenormalnosti u strukturi i regulaciji gena. Tumor se zbog toga velikim dijelom može posmatrati kao genetička bolest. Specifične genske promjene koje dovode do maligne transformacije, kao i mehanizmi njihovog nastajanja su predmet brojnih i obimnih naučnih istraživanja.

Promjene, najvjerovatnije genske prirode, koje nastaju tokom karcinogeneze dovode do gubitka normalnih mehanizama kontrole ćelijske proliferacije, diferencijacije, programirane smrti (apoptozu), međusobne povezanost i organizacije...

Read More