Poremećaji ishrane - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal

kompenzatorni tagged posts

Poremećaj ishrane

Poremećaji ishrane

Poremećaj ishrane
Poremećaj ishrane

Ishrana počinje sa nagonom za uzimanje hrane. Impulsi za uzimanje hrane regulisani su komplikovanim mehanizmom u čijoj osnovi stoji koncentracija šećera u krvi koja dovodi do osjećaja gladi koji je praćen sa bolnim senzacijama iz želuca.

Glad je osjećaj koji se javlja kada postoji realna potreba za hranom u organizmu i treba je razlikovati od apetita koji je želja prema hrani za koju imamo prijatno iskustvo. Kada je glad zadovoljena ona se zamjenjuje suprotnim osjećajem koji se naziva sitost. Tako da je cjelokupni mehanizam ritmičko smjenjivanje gladi (sa apetitom) i sitosti.

Patološke poremećaje u vezi sa uzimanjem hrane dijelim na kvantitativne i kvalitativne.

Kvantitativni poremećaji uzimanja hrane

Ispoljavaju se u dva osnovna oblika: hiperorhexia i...

Read More
Cijanoza

Posljedice urođenih anomalija srca

Cijanoza
Cijanoza

  • Neadekvatna zasićenost arterijalne krvi kisikom zbog miješanja sa nearterijskom.
  • Sistolično odnosno dijastoličko preopterećenje zbog proticanja viška krvi usljed šanta.
  • Neadekvatni sistolni srčani volumen krvi.

Normalna saturiranost kisikom krvi u plućnim venama i sistemnim arterijama je veća od 95%. Ako međutim saturacija kisikom opadne na 91%, smatra se da postoji nezasićenost krvi kisikom. Plavkasta boja cijanoze je rezultat povišene vrijednosti redukovanog hemoglobina u kapilarima. Potrebno je da bude redukovano 5% gr. hemoglobina u kapilarima, da bi se pojavila cijanoza. Normalno krv sadrži oko 2-3 gr. redukovanog hemoglobina iako uz ovo arterijalna sauturacija opadne na 75% biće redukovano dodatno 3 gr. hemoglobina te će cijanoza postati manifestna.

P...

Read More
Srčana insuficijencija

Srčana insuficijencija u dječijem dobu

Srčana insuficijencija
Srčana insuficijencija

Etiopatogeneza:

Srčana funkcija je poremećena tako da je nedovoljna opskrba organa i tkiva krvlju. To stanje je definisano kao dekompenzacija srca, a nastaje kada se iscrpe kompenzatori mehanizmi. Kada D.K. nije u stanju da istisne svu krv u a. pulmonalis, zbog povećanog rezidualnog voolumena krvi raste endodijastolni pritisak u D.K., a shodno tome i D.P. i velikim venama. Na sličan način i kod lijevog ventrikularnog zatajenja poveća se pritisak u L.K. i L.P. i plućnim venama. U većini slučajeva srčano popuštanje je obostrano.

Autonomni nervni sistem ima vitalnu ulogu u refleksnom injiciranju kompenzatornih mehanizama. Među prvim je povećan venski pritisak, zatim tahikardija, povećan srčani udarni volumen...

Read More

Insuficijencija perifernog krvotoka

Šok
Šok

Šok je opsta reakcija organizma na nedovoljno snadbjevanje tkiva krvlju (prvenstveno kiseonikom).  Sa etioloskog stanovišta faktore koji stvaraju šok mozemo podjeliti u dvije grupe:

  • faktori sa primarnim djelovanjem na srce
  • faktori koji primarno smanjuju volumen krvi, smanjuju vazomotorni tonus, povećavaju otpor u krvotoku

Bez obzira odakle dolazio faktor, osnovno je smanjenje minutnog volumena srca.

Razvoj šoka

Sto se razvoja šoka tiče možemo reći da imamo tri vrste šoka, odnosno tri stadija koji usljede jedan iza drugog ako se uzrok šoka ne zaustavi ili ako kompenzatorni mehanizmi ne savladaju nastale promjene, a to su:

  • neprogresivni (kompenzovani) šok – on se kompenzuje odredjenim mehanizmima organizma – stimulacija presoreceptora zbog gubitka krvi dovodi do vaz...
Read More
Hipertrofija srca

Hipertrofija i dilatacija srca

Hipertrofija srca
Hipertrofija srca

Hipertrofija srca je povećanje ukupne mase srčanog mišića na račun povećanja dužine i debljine mišićnih vlakana bez njihovog primjetnog umnožavanja.

Prava hipertrofija nastaje povećanjem svih komponenti protoplazme mišićnog vlakana za razliku od pseudohipertrofije gdje imamo povećanje neke od komponenti (infiltracija mišićnog vlakna glikogenom Morbus Gierke, te kao posljedica edema kod Beri Beri).

Hipertrofija može da nastane u fiziološkim i patološkim uslovima:

  • Fiziološka hipertrofija nastaje kod napornog mišićnog rada kod sportista i fizičkih radnika i ide zajedno sa hipertrofijom ostale muskulature.
  • Patološka hipertrofija nije vezana za hipertrofiju ostale muskulature ona se javlja kao kompenzatorna pojava kod niza patoloških promjena, prv...
Read More