Definicija
Male izbočine vrećastog oblika uzrokovane popuštanjem crijevne stijenke, nazivamo divertikule. Vrlo su brojne, višestruke i veličine zrna graška. Divertikule se najčeće javljaju kod pacijenata dobi od 60 do 80 godina i to mnogo češće kod muškaraca, nego kod žena.
Najčešći uzročnik bolesti je loša prehrana, siromašna vlaknima i integralnim brašnom, a previše bogata šećerima i mesom. Bolest ima i nasljedni karakter, a može se javiti i nakon kroničnih ili akutnih infekcija kolona, te drugih crijevnih bolesti.
Postoje dva osnovna oblika divertikuloze kolona:
- Urođeni oblici – Prisutni osobito kod mlađih osoba i najčešće zahvataju cijelo debelo crijevo.
- Stečene divertikuloze – One su često posljedica kolonopatija.
Klinička slika
Prvi stupanj je divertikuloza kolona nema kliničke manifestacije i može se uočiti tek slučajnim pretragama, odnosno rengenogramima kolona.
Upalni divertikulitis – U ovom stupnju divertikuli su puni gnojnog sadržaja. Kod pacijenta se počinju javljati i prvi simptomi bolesti, kao što su: jaki bolovi u trbuhu, osobito u lijevoj strani trbuha, proljev u kome se mogu naći i tragovi krvi i sluzi, povišena tjelesna temperatura, te jako loše opće stanje pacijenta. Ako se u ovoj fazi urade neke pretrage, može se naći leukocitoza i ubrzanje sedimentacije eritrocita, a radiolškim pregledom se utvrđuju divertikule. U ovom periodu pacijent dobro reagira na terapiju lijekovima i odmaranjem.
Gnojni divertikulitis – Do ovog stupnja može doći zbog neadekvatnog liječenja. Kod pacijenta se javljaju veći problemi sa smetnjama prolaska stolice, što može dovesti do appendicitis sinistre. Tjelesna temperatura pacijenta je jako velika, što ponekad dovodi i do subileusa. U ovom stadiju ne preporučuje se izvođenje irigografije.
Neke od komplikacija do kojih može doći tijekom divertikuloze kolona su:
Peritonitisi – Divertikul odvojen od ostatka debelog crijeva evoluira ka gnojenju. Tada dolazi do infekcije tkiva kolona, što se najčešće mora odstraniti kirurškim putem.
Fistule – Inficirani divertikul ima potrebu za drenažom, te se zbog toga stvaraju fistule, koje se potom dreniraju u susjedne organe (najčešće u mokraćni mjehur), što dovodi do izlaska fecesa i plinova urinom, što inicira brojne infekcije mjehura.
Krvarenja – Divertikuli su bogato prokrvljeni, pa tako ponekad dolazi do jačih krvarenja. U tom periodu krvarenja ne preporučuje se izvođenje kolonoskopije.
Dijagnoza
Najčešće pretrage koje se izvode u slučaju sumnje na divertikulozu kolona, su laboratorijske pretrage krvi, irigografija (radiološka pretraga uz korišćenje kontrasta), kolonoskopija (uvođenje posebnog instrumenta u debelo crijevo), ultrazvuk, te CT (kompjutorska tomografija).
Liječenje
U slučaju lakšeg oblika divertikuloze potrebno je povećati količinu vlakana u prehrani, odnosno jesti što više voća i povrća i piti puno tekućine. Ako pacijent osjeća bolove, tada se pristupa tretmanu parafinskim uljem i spuzinolitikom. Terapija antibioticima pridružuje se ako je prisutna infekcija. U slučaju da pacijent ne reagira na neku od ovih terapija, mora se uputiti na kiruršku intervenciju.
