Piramidalni sistem

Decussatio pyramidum
Decussatio pyramidum
Decussatio pyramidum
Decussatio pyramidum

Počinje u kori velikog mozga, a završava na alfa-motoneuronu. Obuhvaća precentralnu vijugu i dijelove prije nje te dijelove iza postcentralne vijuge. U svakom piramidnom putu ima oko milijun vlakana. Dva su piramidna puta. Putevi se ktižaju te prelaze na drugu dtranu. U precentralnoj vijuzi su dijelovi našeg tijela somatotopski raspoređeni. Glava je nisko i sa strane. Stopalo i noga su u medijalnom dijelu – u interhemisferičnoj pukotini. Složeniji dijelovi (šaka, lice) zastupljeni su s više motoneurona. Aksoni motoneurona konvergiraju do kapsule interne. Nakon toga idu kroz moždano deblo te formiraju crura cerebri u mezencefalonu. U ponsu se vlakna rasprše. Na donjem dijelu medule oblongate – na prednjoj strani tvore piramide i tu se većina vlakana križa te se to mjesto naziva decussatio pyramidum. Aksoni se zatim nalaze u lateralnom snopu leđne moždine. Jedan manji dio se ne križa i završava na motoneuronima u gornjim torakalnim segmentima i tu se križa neposredno prije pristupanja na motoneurone. Tako da se u završnici sva vlakna kortikospinalnog trakta ipak križaju, prije ili kasnije. Aksoni za motoriku glave zadržavaju se na motornim jezgrama za moždane živce u moždanom deblu – kortikobularni put. U tim motornim jezgrama počinje donji motorni neuron za područje glave i vrata. Kortikobulbarni put se djelomično križa. Neke jezgre, npr., za bulbomotoriku, su bikortikalno inervirane. Druge jezgre dobijaju vlakna samo iz kontralateralne hemisfere, npr. Donji dio jezgre n. facijalisa za donji dio lica te jezgra n. accessoriusa i n. hypoglossusa. To će imati posljedice na kliničku sliku. Ako je lezija kortikobulbarnog puta nastala na lijevoj strani – za ove jezgre ispad će biti na desnoj strani. A kod jezgara koje su bikortikalno inervirane nema ispada jer još uvijek dolaze impulsi sa neozlijeđene desne strane u obje jezgre.

Funkcija piramidnog sistema je održavanje voljne motorike preko motoričkih jezgara moždanih živaca i alfa-motoneurona u kralježničkoj moždini. Isto tako on vrši i kontrolu, supresiju, inhibiciju spinalnih refleksa te omogćuje njihovo odvijanje u normalnim granicama jakosti. Zato su kod lezije ovog sistema refleksi pojačani jer izostaje spomenuta inhibicija.

Lezija gornjeg motoneurona:

  • kljenut – nemogućnost izvođenja voljnih pokreta
  • spastičnost – fenomen džepnog nožića, tonus jače povišen u antigravitacijskim mišićima – na gornjim udovima to su fleksori, a na donjim ekstenzori.
  • pojačani miotatski refleksi, javlja se klonus – postoje mišićne kontrakcije dok je mišić rastegnut
  • oslabljeni ili ugašeni kožni refleksi
  • pojava patoloških refleksa – Babinski
  • odsustvo denervacijske atrofije mišića, javlja se tzv. atrophia ex inactivitate

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.