Bolesti štitne žlijezde u posljednje vrijeme, prema podacima koji su zvanično dostupni, govore da je povećan broj pacijenata koji se susreću s ovim oboljenjem, bez obzira na starosnu dob ili spol.
Ovo je potvrdila prof. dr. Elma Kučukalić-Selimović, šefica Klinike za nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS).
Koštana masa
U nekoliko izvještaja koje smo prezentirali na kongresima govorili smo o povećanom broju pacijenata s problemima štitne žlijezde, kao i o nešto češćem obolijevanju muškaraca od hipertireoze u odnosu na raniji period. Kada se radi o karcinomima štitne žlijezde, imamo tačan broj novootkrivenih pacijenata kao i registar na nivou UKCS-a – kaže dr. Kučukalić-Selimović.
Pojašnjava da akutni i hronični stres, svaki na svoj način, utječu na bolesti štitne žlijezde. Kada je riječ o autoimunim bolestima, bilo da se radi o pojačanoj ili smanjenoj funkciji štitne žlijezde, stres može biti precipitirajući faktor, ali kod genetski predisponiranih osoba.
Hipertireoza se ponekada pojavljuje i tokom značajnog smanjenja tjelesne mase, vjerovatno u sklopu emotivnog stresa. Moguće je da katabolizam tokom gladovanja remeti hormonalnu i imunu kontrolu kod pacijenata koji su genski predisponirani za razvoj hipertireoze – dodaje ovaj ugledni ljekar.
Njena uža specijalnost je i liječenje osteoporoze koja se manifestira smanjenjem koštane mase i za posljedicu ima povećan rizik prijeloma kostiju. Procjenjuje se, kako kaže, da skoro svaka treća žena u menopauzi ima osteoporozu.
A znamo koliko ona povećava rizik od nastanka prijeloma kuka, kičme i drugih dijelova skeleta, zbog čega je neophodno da se uradi DEXA koštana denzitometrija koja procjenjuje gustinu kosti i zlatni je standard u dijagnostici osteoporoze. Potrebno je odrediti i kalcij i vitamin D u serumu i adekvatno reagirati, a kod selektiranih pacijenata i dodatne laboratorijske pretrage za otkrivanje sekundarne osteoporoze. Kada se postavi dijagnoza, naravno, neophodno je liječenje koje podrazumijeva medikamente, suplemente i fizikalni tretman koji je neobično važan – ističe prof. dr. Elma Kučukalić-Selimović.
Konkretni rezultati
Dr. Kučukalić-Selimović u monografiji „Osteoporoza – dijagnostika, prevencija i liječenje“ navodi procjene da, prema svjetskim studijama, svaka treća žena i svaki osmi muškarac do kraja života doživi barem jedan osteoporotični prijelom, a da takvi prijelomi, posebno kuka, u 25 posto slučajeva usljed komplikacija završavaju smrtnim ishodom. Također, procjenjuje se da je osteoporoza prisutna kod 30 posto žena starijih od 50 godina te se pretpostavlja da, prema statistikama, u BiH ima oko 162.000 žena oboljelih od osteoporoze.
Međutim, istakla bih naše konkretne rezultate u sklopu preventivnog projekta „Rano dijagnosticiranje i liječenje osteoporoze kod postmenopauzalnih žena u Kantonu Sarajevo“ koji je provodio Tim za osteoporozu u saradnji s Ministarstvom zdravstva Kantona Sarajevo gdje smo snimili situaciju s poremećajem koštane mase kod 10.509 pacijentica na području Kantona Sarajevo, od čega je 26 posto njih imalo osteoporozu – navodi profesorica Kučukalić-Selimović i ističe da je značaj liječenja veliki, a i ovaj projekt je dao veliki doprinos u prevenciji i liječenju.
Kongres o osteoporozi
Ovoga mjeseca u Sarajevu će biti organiziran Nacionalni kongres Udruženja za osteoporozu u BiH, na kojem će biti podijeljena iskustva i novosti iz ove oblasti. Tom prilikom bit će promoviran i Vodič za dijagnostiku, prevenciju i terapiju osteoporoze Društva za osteoporozu Federacije BiH.
U većini slučajeva pacijenti su vrlo odgovorni
Prema riječima prof. dr. Elme Kučukalić-Selimović, kod naših građana je razvijena svijest o važnosti kontrole i prevencije obolijevanja štitne žlijezde. Pacijenti koji se javljaju na Kliniku za nuklearnu medicinu UKCS-a, kako kaže, u većini slučajeva su vrlo odgovorni.
Češći su i sistematski pregledi koji obuhvataju ovu dijagnostiku. Naši ljekari porodične medicine i ljekari drugih specijalnosti u početnoj fazi prepoznaju simptome, tako da više i ne viđamo teže razvijene kliničke slike koje smo ranije prikazivali našim studentima. Sada se najčešće bolest dijagnosticira u početnoj subkliničkoj fazi, tako da je i liječenje efikasnije. Inače, na Klinici za nuklearnu medicinu UKCS pacijenti s problemima štitne žlijezde imaju dostupnu kompletnu dijagnostiku – pojasnila je dr. Kučukalić-Selimović.
Be the first to comment