
Respiratorni sistem je složeni organski sistem. U funkciju ovog sistema su pored disajnih puteva i pluća uključeni i respiratorna muskulatura, kardiovaskularni sistem te nervna i humoralna kontrola . Disajni putevi su nos, nazofarinks, larinks, traheja, bronhi i bronhiole do nivoa terminalnih bronhiola gdje započinje respiratorna zona. Disajni putevi imaju ulogu provođenja zraka do respiratorne površine, njegovo čišćenje, vlaženje i zagrijavanje. Neprekidna opskrba oksigenom i neprekidno izbacivanje karbondioksida potrebno je za održavanje normalnog metabolizma u stanicama ljudskog organizma.
Proces disanja započinje ventilacijom pluća kojom se do respiratorne membrane doprema zrak iz atmosfere. Za kretanje zraka u i iz pluća, ventilaciju, neophodna je usklađena funkcija respiratornih mišića, struktura zida grudnog koša i pluća. Za proces disanja neophodno je i zajedničko djelovanje respiratornog i kardiovaskularnog sistema.
Zrak u alveolama je bogat oksigenom i siromašan karbon dioksidom. Krv koja dolazi u pluća ima visoki parcijalni pritisak CO i nizak parcijalni pritisak O. Na respiratornoj mebrani se vrši razmjena tako da oksigen, difundira u krv i transportira se od pluća do tkiva. CO koji je došao iz tkiva do plućnih kapilara difundira u alveole i izbacuje se u atmosferu. U tkivu se dešava obrnuti proces, O iz krvi odlazi u tkiva, a CO iz tkiva prelazi u tkivne kapilare. Respiratorni sistem, pored kontinuiranog snabdijevanja organizma oksigenom i eliminacije karbon dioksida, učestvuje i u održavanju acidobazne ravnoteže.
U dišnom sistemu postoje, osim prisustva cilindričnog epitela koji putem pomjeranja trepetljika tjera strane čestice prema farinksu, i dva protektivna ili zaštitna refleksa. To su refleks kašlja i refleks kihanja. Bronhi i traheja su veoma osjetljivi na prisustvo stranih čestica, pa iritacija ovih dijelova disajnih puteva dovodi so pojave retleksa kaslja.
Posebno osjetljivo mjesto je bifurkacija traheje. Kada strana čestica podraži sluznicu, aferentni impulsi se putem vagusa prenose do moždanog stabla, odakle potiču eferentni impulsi koji uzrokuju slijedeće: udahne se 2,5 litra zraka; zatim se epiglotis zatvori i glasnice približe ćime se spriječava izlazak zraka iz pluća. Dijafragma i drugi ekspiratorni mišići se kontrahuju, čime se povećava pritisak u plućima i do 13 kPa. Dolazi do naglog otvaranja epiglotisa i do eksplozivnog izlaska vazduha velikom brzinom iz pluća. Struja zraka sa sobom nosi i čestice koje iritiraju sluznicu. Refleks kihanja nastaje iritacijom sluznice nosne šupljine, a slijed događaja je isti kao kod refleksa kašlja s tim što zrak na kraju izlazi kroz usta ili kroz nos. Za razliku od refleksa kašljanja gdje se aferentni impulsi prenose n.vagusom; kod refleksa kihanja oni se prenose petim moždanim nervom.
Be the first to comment