Probava i apsorpcija masti

Najčešće masti u hrani su neutralne masti – trigliceridi, čija se molekula sastoji od glicerolske jezgre i 3 masne kiseline. Pored triglicerola u svakodnevnoj ishrani ima i malih količina: fosfolipida, kolesterola i kolesterolskih estera.

Iako se veoma mala količina masti može probaviti u želucu djelovanjem lingvalne lipaze,  95-99 % se probavi u tankom crijevu djelovanjem pankreasne lipaze.

Početak probave je razbijanje kapljica masti na sitnije kapljice kako bi enzimi netopivi u lipidima mogli djelovati na njihovoj površini. Taj se proces naziva emulgacija masti, a postiže se djelovanjem žučnih soli koje jetra izlučuje u žuč. Žučne soli smanjuju površinu napetosti masti, a kretnjama miješanja se kapljice masti sa niskom napetošću razbijaju u sve sitnije čestice. Djelovanjem pankreasne lipaze većina se masti razgrađuje na monogliceride i masne kiseline, a epitelne stanice tankog crijeva sadrže crijevnu lipazu, koja uzrokuje dodatnu probavu.

Hidroliza triglicerida je reverzibilan proces. Nagomilavanje monoglicerida i slobodnih masnih kiselina oko masti koje se probavljaju zaustavlja daljnju probavu. Žučne soli imaju značajnu ulogu u uklanjanju monoglicerida i slobodnih masnih kiselina iz okoline masnih kapljica. Žučne soli su sklone stvaranju micela – malih kuglastih kapljica promjera 3-4 rom , sastavljenih od 20-40 molekula žučnih soli.

Micele nastaju stapanjem sterolnih jezgara, koje u sredini tvore kapljicu masti, dok polarne skupine su na periferiji i topive su u vodi što omogućava otapanje cijele kapljice micele u vodi probavnih sokova. Čim nastanu u toku probave, monogliceridi i masne kiseline se otope u masnom dijelu micele i na taj način se uklanjaju iz okoline masti koje se probavljaju. Pored ovoga micele vrše i transport monoglicerida i slobodnih masnih kiselina do četkaste prevlake epitelnih stanica. Kada dođu u dodir s tom površinom odmah difunduju kroz epitelnu membranu napuštajući još u himusu micele žučnih kiselina.

Mehanizam apsorpcije se zasniva na činjenici da su te tvari veoma dobro topive u lipidima, te tvari se otapaju u membrani i difundiraju u unutrašnjost stanice. Nakon što uđu u stanice ulaze u glatki ER, gdje se spajaju čineći nove trigliceride. Tu se skupljaju u kapljice zajedno sa apsorbiranim holesterolom i fosfolipidima. U takvom obliku kapljica difundira do ruba epitelne stanice te se egzocitozom izluči u međustanični prostor odakle prelazi u limfu. Te kapljice tada nazivamo hilomikronima.