Rana detekcija malignih tumora

Mamografija
Mamografija
Mamografija
Mamografija

Kao što je poznato, maligni tumori nastaju transformacijom ćelija normalnih tkiva pod uticajem unutarnjih (endogenih) i spoljašnjih (egzogenih)faktora. Na temelju te činjenice, mnoge tumore  bi se moglo prevenirati. Prema stajalištu Svjetske zdravstvene organizacije čak jedna trećina tumora se može prevenirati. Prema procjeni World Cancer Research Fund- WCRF/American Institutte for Cancer Research – AICR. svaki treći karcinom se može prevenirati nutricionom dijetom, fizičkom aktivnošću, kontrolom debljine.

Mnogo je rizičnih faktora nastanka karcinoma i na neke, poput familijarnih, ne možemo uticati. Zato je rano otkrivanje često uslov uspješnog liječenja.

Tri su osnovna oblika prevencije: primarna, sekundarna i tercijarna.

Primarna prevencija podrazumijeva uklanjanje endogenih i egzogenih činilaca u svrhu onemogućavanja nastanka malignog tumora. To su na pr. mjere smanjenja pušenja, konzumiranja alkohola, smanjenje zagađenja životne i radne sredine, smanjenje tjelesne mase, promocijom zdravijeg načina ishrane i stila života, smanjenje izlaganja sunčevom zračenju itd.

Tumori kod kojih je primarna prevencija efikasna su karcinom pluća, karcinom grlića materice, karcinomi uzrokovanih štetnim agensima radne i životne sredine.

Borba protiv visoke smrtnosti od karcinoma pluća svodi se isključivo na mjere primarne prevencije jer se ovaj tumor klasičnim dijagnostičkim pretragama obično ne otkriva u ranom stadiju. Storge mjere zabrane pušenja na javnim mjestima, visoke porezne tarife na cigarete, zabrana reklamiranja i upozorenja da je pušenje štetno za zdravlje, uz mjere edukacije i zdravstenog prosvjećivanja još u djetinjstvu, dovele su u nekim razvijenim zemljama poput SAD do kontinuiranog pada incidence I mortaliteta  u posljednjh 15 godina, posebno karcinoma pluća, prostate i kolorektalnog kod muškaraca, te karcinoma dojke i kolorektuma kod žena. Za sve tipove kancera godišnja stopa ovog smanjenja je skoro 1% godišnje u periodu od 1999 do 2008.

Sekundarna prevencija pretstavlja mjere rane detekcije tumora kada su oni ne samo manjih dimenzija nego i manjeg malignog potencijala.

Tercijarna prevencija je prevencija komplikacija tretmana malignih tumora, tj njihovo liječenje na najbolji mogući način kako bi se izbjegle ili minimizirale posljedice bolesti ili sporedni efekti tretmana.

Rana detekcija raka  

Rezultati liječenja malignih u direknoj su korelaciji sa stadijem bolesti. Naime u ranoj fazi svoga razvoja tumorske stanice nema jednak maligni potencijal. Većina ne preživi, a samo pojedine među njima uspjevaju da nastave rast i razmnožavanje. Stoga je i uspjeh liječenja bolji ukolko se započne ranije.

Međutim, maligni tumori u ranoj fazi svoga razvoja obično ne uzrokuju nikakvie teškoće, pa se bez aktivnog traženja-dijagnostike obično ne otkriju. Stoga se kod nekih tumora provodi skrining (probir), tj aktivno traženje ranih formi kod asimptomatskog stanovništva. Skriningom se obuhvataju dobne kategorije u kojima  učestalost tumora  raste i kod kojih    liječenje daje najbolje rezultate, odnosno gdje rezultati skrininga opravdavaju uložena sredstva.

Uspjeh rane detekcije očituje se u redukciji mortaliteta. Prema izvještaju SZO u razvijenim zemljama oko 4/5 karcinoma grlića materice, dojke i usne duplje otkrije se u prvom i drugom stadiju, sa 5-godišnjim preživljenjem oko 80%. U nerazvijenim zemljama je to obrnuto.

Rana detekcija mora biti usmjerena na tumore koji su najčešći, koji  imaju visoki mortalitet, koji se uspješno liječe u ranom stadiju, koji se dijagnosticiraju jednostavnim pretragama visoke senzitivnosti i specifičnosti. Moraju postojati dokazi da će detekcija rezultirati produženjem života ispitanika.

Programi detekcije moraju se dopunjavati i usavršavati radi povećanja efikasnosti.

Rana detekcija karcinoma dojke – skrining    

Rak dojke je najčešći maligni tumor žena, čini 26% svih malignoma ženske populacije, prvi je uzrok smrti žena u dobi 45-55 godina. Incidenca mu raste godišnje za 0.5-1%, ali mortalitet opada, u razvijenim zemljama je oko 22%. Rano otkrivanje karcinoma, prije nego se on oglašava ikakvim simptomima ili prije nego se može i opipati, najčešće daje i najveće mogućnosti izliječenja. Tako se na pr. petogodišnje preživljenje kod tumora prvog stadija postiže kod 98% pacijenata, kod drugog stadija 82%, dok kod raširene bolesti manje od petine pacijenata živi 5 godina.

Mamografija je “zlatni standard” dijagnostike karcinoma dojke i najvažnija metoda skrininga. Mamografija  je radiološka metoda snimanja dojki koja koristi minimalne doze zračenja i omogućava da vidimo unutarnju strukturu dojke. Današnje moderne tehnike snimanja koriste aparate sa minimalnim dozama zračenja i visoko osjetljive filmove. Mamografija sa visokom tačnošću (od 80-90%) otkriva karcinom dojke kod žena koje nemaju simptoma, a tačnost je veća kod postmenopauzalnih nego premenopauzalnih žena.

Osnovne smjernice za ranu detekciju karcinoma dojke bile bi sljedeće:

Kod žena koje ne pripadaju rizičnoj grupi prve kategorije (karcinom dojke kod dva ili više srodnika prvog koljena u ranoj dobi mlađoj od 40 god, vjerovatnoća naslijeđenosti mutacije gena BRCA1 i BRCA2, prethodno karcinom u jednoj dojci,biopsijom nađena atipična hiperplazija) započeti u dobi od 40 godine i to tako što:

  • Mamografiju započeti sa 40 godina i nastaviti svake 1-2 godine sve dok je žena dobrog zdravlja
  • Klinički pregled dojki kao dio  periodičnog zdravstvenog pregleda svake tri godine kod žena  20-39 g., potom svake godine
  • Samopregled je opcija (prema volji žene), početi od 20 godina.

Žene trebaju znati kako njihove dojke izgledaju normalno, i da svaku promjenu odmah i bez odlaganja prijave svome liječniku.

Žene sa povećanim rizikom ( porodičnom  istorijom, genetskom predispozicijom, ranijim karcinomom u drugoj dojci) trebaju razgovarati sa svojim liječnikom o koristi i ograničenjima započonjanjaskrining mamografije ranije, prije svoje 40 godine, i o mogućnosti za druge, dodatne testove (UZ, MRI), ili da na pregled dolaze ranije i češće.

Rana detekcija kolorektalnog karcinoma

Rak debelog crijeva je treći po učestalost i kod muškaraca i kod žena. Prosječna dob pojave je 60 – 64 g., sa incidencom na 100,000  koja stalno raste od 8, od dobi 40 g., do 150, u dobi 60, i 500, od dobi 80. Cjeloživotni rizik za pojedinca da razvije CRC je oko 1 od 10 i raste ako su prisutni poznati rizični faktori.

Sadašnja je preporuka za skrining karcinoma debelog crijeva za sve osobe od 50 do 75 godina (koje ne pripadaju posebnim rizičnim skupinama) je:

Početi sa  50 godina, i kod muškaraca i kod žena :

  • Pregled stolice na skrivenu krv (FOBT- fecal occult blood test ) svake godine
  • Ukoliko se otkrije okultna krv u stolici,  treba uraditi kolonoskopiju. Ukoliko se kod kolonoskopije nađe sumnjiva promjena ili polip, otstrane se tokom pretrage.

U posljednje vrijeme provode se istraživanja sa CT-kolonoskopijom, tj pregled abdomena kvalitetnim spiralnim CT aparatom sa kontrastom, gdje se kompjuterskom rekonstrukcijom dobije virtualna kolonoskopija, tj uvid u lumen crijeva i promjene na sluznici.  Još nema dovoljno snažnih dokaza da ova metoda može zamijeniti kolonoskopiju, iako ima svoje prednosti: pruža uvid u cijelu stijenjku  debelog crijeva, abdominalne strukture u susjedstvu, konfornija je za pacijenta.  Međutim, metoda zahtijeva visokosofisticiranu opremu i kadar, skupa je  i kao takva nije pristupačna za skrining.

Rana detekcija i prevencija karcinoma grlića materice

Rak grlića materice je najčešći maligni tumor kod žena u nerazvijenim, siromašnim, mnogoljudnim zemljama, sa oko pola miliona novih slučajeva godišnje. Dijadnostika je lahka i jednostavna, organ je pristupačan pregledu. Uzimanjem brisa sa cerviksa odnosno iz forniksa vagine, citološkom analizom ćelija obojenih po Papanicolau, mogu se otkriti prekancerozne promjene i rani neinvazivni karcinom čija je izliječivost 100%. Tako bi se mogao izbjeći razvoj 90% invazivnih karcinoma.

Preporuke za ranu detekciju i skrining karcinoma grlića materice bile bi:

  • Skrining treba početi oko 3 godine nakon prve menstruacije, ali ne kasnije od dobi 21 godine
  • Skrining se provodi redovnim, jedamput godišnjim Papa testom (ili Papa test ćelija dobijenim vaginalnim ispiranjem  svake dvije godine).
  • Sa 30 godina,žene koje su imale 3 uzastopna normalna nalaza Papa testa zaredom, mogu se pregledati svake  2-3 godine, i +/- HPV DNA test. Međutim, kod žena rizične grupe (HIV infection ili oslabljen imuni sistem) može se predložiti skrining test i češće.
  • Žene iznad 70 godina sa 3 uzastopno negativna Papa testa posljednjih 10 godina, mogu  prestati podvrgavanju skriningu za karcinom cerviksa.
  • Skrining nakon totalne histerektomije (sa otstranjenjem cerviksa) nije neophodan izuzev u slučaju operacije radi karcinoma cerviksa.

Primarna prevencija karcinoma grlića materice

Postoji uska povezanost perzistentne infekcije humanim papilloma virusom (HPV) i cervikalnog karcinoma. Dokazana je integracija virusa u genomu ćelije karcinoma, pri čemu dolazi do ekspresije onkoproteina E6 i E7.

Prevalenca HPV genoma u tumorskom tkivu  pacijenata iznosi 99.7%. Iako je do sada poznato oko 140 sojeva HPV, samo su neki od njih, najčešće tip 6, 11, 16 i 18, uzročnici dugotrajne, hronične infekcije u oko 70% slučajeva i genitalnog herpesa u 90%, te  maligne transforormacije. Obično prođe 5-10 godina od inicijalne neoplazije do razvoja invazivnog karcinoma. Imuni sistem kontrolira ovaj proces, hronična infekcija i neoplazija češća kod imunosuprimiranih osoba.

Na temelju ovih saznanja izrađena je vakcina protiv HPV, integrirana 4 najčešća tipa (6, 11, 16, 18). U SAD odobrena je 2006 god, a potom i u većini drugih razvijenih zemalja. Imunizaciju treba provesti kod djevojčica u dobi od 9-12 godina, tj.prije seksualne zrelosti.

Očekuje se da će ova vakcinacija dovesti do značajnog smanjenja učestalosti cervikalnog karcinoma.

Žene koje su vakcinisane protiv HPV-16 i 18 trebaju slijediti iste preporuke za skrining kao i nevakcinisane.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.