
Kreatinin potječe iz kreatina i nalazi se u tjelesnim tekućinama. Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima. Po strukturi kreatin je metilguanidooctena kiselina. Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Izlučuje se u obliku anhidrida, tj. kao kreatinin putem bubrega.Metabolit koji može ukazati na poremećaj u funkciji bubrega.
Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima, mišićima, jetri i gušterači. Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih oboljenja, a pokazalo se korisnom i kod procjene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize. Razina kreatinina u serumu nije osjetljiva na rana bubrežna oštećenja te reagira sporije od ureje u krvi na hemodijalizu u postupku liječenja bubrežnog zatajenja.
Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi bolesnika, tjelesnoj težini i spolu. Ponekad je nizak kod osoba malene mišićne mase, kaheksije, amputiranih i starijih osoba. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.
Referentne vrijednosti:
- Muškarci: 79 – 125 µmol/L
- Žene: 63 – 107 µmol/L
Povišene vrijednosti kreatinina:
Povećane vrijednosti nalazimo kod akutne i hronične bolesti bubrega, opstrukcije mokraćnog sistema, zatim manje značajno u akromegaliji i gigantizmu.
Snižene vrijednosti kreatinina:
Snižena razina kreatinina u krvi može se naći u mišićnoj distrofiji, kod gubitka mišićne mase, oslabljenja organizma zbog starosti ili u trudnoći
Be the first to comment