Oštećenje vida uzrokovano glaukomom - Zdravlje
Naslovna » Ostale kategorije » Oftalmologija » Oštećenje vida uzrokovano glaukomom

Oštećenje vida uzrokovano glaukomom

Glaukom u najvećem broju slučajeva nema nikakve simptome. Ovo oboljenje je drugi po brojnosti uzročnik sljepoće, u nerazvijenim zemljama odmah poslije katarakte, u razvijenim iza degeneracije žute mrlje.

Iako se javlja u više oblika, kao primarni, sekundarni (u sklopu neke druge bolesti), ili kao urođeni, svim vrstama glaukoma je zajedničko da dovode do oštećenja očnog živca i gubitka vida.

Jedan od najvećih problema kod glaukoma je taj što je to tiha bolest, jer dvije trećine pacijenata nema nikakve simptome ni bolove, i tu se radi o glaukomu otvorenog kuta. Glaukom sa zatvorenim kutom prate bolovi, pa ti pacijenti mnogo brže potraže liječničku pomoć.

Simpleks glaukom (glaukom otvorenog kuta) bolest je starijih osoba, iako se može javiti već od 40. godine života. Ako se i pojave neki simptomi, oni su vrlo oskudni i nespecifični, poput nelagode u vidu i češćeg mijenjanja naočala za blizinu. Najčešće pacijenti primijete da naočale za blizinu, za kojima postoji potreba već poslije 45. godine, i trebalo bi trajati tri do pet godina, već poslije kratkog vremena više nisu odgovarajuće i izazivaju nelagodu.

U takvim situacijama obavezno treba provjeriti je li očni tlak povišen i u kakvom je stanju očni živac. Jer, glaukom je kronično progresivno oboljenje, optička neuropatija koju uglavnom izaziva povišeni intraokularni tlak, i što prije otkrijemo bolest, prije možemo utjecati na zaustavljanje njene progresije. Nažalost, promjene u vidnom polju su nepovratne, pa ako je u trenutku dijagnoze očni živac oštećen, a vid narušen, tu medicina zasada nema rješenje. Ono što je oštećeno ne možemo ni tabletama, kapima, ni laserskom operacijom povratiti. Zato se napori oftalmologa i liječenje svode na to da se sačuva preostali vid što duže. A u tome je ključno rano otkrivanje bolesti i dobra suradnja liječnika opće prakse i oftalmologa u domu zdravlja i sa oftalmolozi na klinikama.

Kako najveći broj slučajeva glaukoma ne daje nikakve simptome, jedina prevencija je povremeni sistematski pregled. Ovi se pregledi preporučuju uglavnim starijima od 65 godina, a ako netko ima faktore rizika, već poslije 45. godine trebalo bi jednom godišnje ili jednom u dvije godine napraviti preventivni pregled oka. Najveći rizik od obolijevanja imaju osobe s bliskim srodnicima s glaukomom, ali značajni su i drugi faktori rizika, poput starosti, kratkovidnosti, dijabetesa.

Glaukom zatvorenog kuta (angularni glaukom) nastaje kao posljedica zatvaranja komornog kuta (kuta prednje očne komore). To je kut između šarenice i rožnice, koji kod je kod ovih pacijenata suviše uzak. Svako širenje zjenice, zbog straha, mraka, uzbuđenja, pri očnom pregledu, dovoljno je da se dužica pokupi, priljubi uz rožnicu i da ne dozvoljava otjecanje očne vodice. To dovodi do porasta intraokularnog tlaka.

Javlja se rjeđe i uglavnom kod starijih, a praćen je jakim bolom. Sam akutni napad ovakvog glaukoma karakterizira iznenadni, jaka bol u jednom oku uz smanjenje vida. Bol može širiti i u potiljak, sinuse, zube i ovakvo stanje najčešće pacijente odmah dovodi do liječnika. Ovo akutno stanje u jednom napadu može dovesti do gubitka vida.

U slučaju angularnog glaukoma, uz ostalu terapiju, često preventivno radimo lasersku operaciju oka, kako pacijenti ne bi bili prisiljeni do kraja života stavljaju kapi kao terapiju.

Ako glaukom nije uznapredovao, terapija se provodi lijekovima i kapima. Uz pomoć kapi smanjuje se zastoj otjecanja očne vodice, kako bi prohodnost bila veća. Druga opcija je da se terapijom smanji produkcija ove vodice. Ako se na kontrolnim pregledima ustanovi da je vid očuvan, vidno polje nema defekata, da je tlak u granicama normale i da nema propadanja očnog živca, onda se odgađa odluka o operaciji.

Ako vidimo da ne možemo na ovaj način da glaukom držimo pod kontrolom, onda se radi operacija, laserska ili klasična. Ako ne reguliramo dobro očni tlak, on će uništiti vidni živac. Uspjeh operacije ovisi o stadiju u kojem je glaukom operiran, prethodnog postojanja homeostaze oka, kao i da li je prehrana vidnog živca bila očuvana u vrijeme intervencije. Ako su ovi preduvjeti ispunjeni, u najvećem broju slučajeva se očuva postojeći vid i oči su u dobrom stanju.

Podijelite sa drugima...Share on FacebookShare on TumblrTweet about this on TwitterShare on LinkedInShare on Google+
Tekst objavio: Dervis Deljo
Tag

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *