
Građani treba da pojačaju obroke u odnosu na uobičajenu ishranu, jer su energetske potrebe organizma za normalno funkcionisanje veće zbog izuzetno niskih spoljnih temperatura.
Preporučuje se obavezan doručak ujutro i pravilna raspodijela hrane u dnevne pojedinačne obroke, tri glavna i jedna do dvije voćne užine. Pri tome, važno je da ishrana bude rasnovrsna i da se jede sezonsko voće i povrće, kao što su citrusi (pomorandze, mandarine, grejpfrut), potom nar, kivi, jabuke, brusnica, bundeva, kupus, paprika i peršun koji su dobar izvor vitamina C, ali i drugih materija neophodnih za održavanje zdravlja.
Cink kojim su bogate riba, jaja, mlijeko i žitarice takođe ima važnu ulogu u borbi protiv infekcija kojima smo izloženi u ovim hladnim danima.
Namirnice bogate flavonoidima – crveni luk, mrkva i brokoli, crveno i narandžasto voće, orasi, mahune, jabuke, kruške se takođe preporučuju u hladnim danima.
Bijeli luk i hren takođe imaju svoje mjesto. Namirnice kao što su bundeva i krompir, pasulj, grašak i drugo, potom meso, riba, jaja, žitarice i proizvode od žitarica, su takođe preporučeni dio obroka. Pri izboru mesa prednost kao i uvijek treba dati nemasnom mesu – pilećem, ćurećem, telećem.
Tokom zimskog perioda je kraći boravak na suncu, sa tim i manja produkcija vitamina D. Potrebno je zato unositi više kalcijuma i vitamina D konzumiranjem mlijeka i mliječnih proizvoda. Unositi dovoljno tečnosti, najbolje sokove od svježe cijeđenog voća i tople čajeve, tople supe i čorbe. Izbjegavati hladne napitke, ali i vrele jer i to može ugroziti zdravlje.
Tradicionalna kuhinja, recepti i izbor hrane su dobar izbor za ove dane osmišljen dugogodišnjim iskustvom naroda. Naravno, da uvijek treba voditi računa i biti umjeren posebno vezano za unos masti, šećera i soli.
Be the first to comment