Moždane ovojnice

Dura mater

Najpovršnija opna je tvrda opna (dura mater). Izgrađena je od čvrstog vezivnog tkiva i potpuno oblaže mozak i kičmenu moždinu. Sastoji se od dva lista:

• vanjski, periostalni koji oblaže unutrašnju stranu kostiju lubanje i kičmenog kanala i bogato je opskrbljen krvnim sudovima i živcima, i

• unutrašnji, meningealni list čiju unutrašnju stranu pokriva jednoslojni mezenhimalni epitel.

Meningealni list je u odnosu sa paučinastom opnom od koje je odvaja spatium subdurale, a između oba lista durae mater nalazi se spatium epidurale s. extradurale, koji je osobito izražen u području medullae spinalis gdje ga ispunjavaju masno tkivo i plexus venosus vertebralis internus anterior et posterior. U lubanji, epiduralni prostor je virtuelan i postoji samo u području velikih krvnih sudova  tvrde moždane opne.

Nakon odstranjenja moždanih masa iz lubanje, opažaju se debele pregrade koje izgrađuju duplikature durae mater, a nastaju izbočenjem meningealnog sloja tvrde opne u lubanjsku šupljinu. Te pregrade međusobno razdvajaju pojedine dijelove mozga, pružaju im potporu i na taj način osiguravaju njihov stalan položaj prilikom raznih kretnji i položaja glave.

Neke pregrade su postavljene sagitalno (falx cerebri i falx cerebelli), a neke transverzalno (tentorium cerebelli, diaphragma sellae i cavum trigeminale).

Srpasta pregrada velikog mozga (falx cerebri) je duplikatura durae mater koja se nalazi između hemisfera velikog mozga, uložena u fissura interhemispherica. Srpolikog je oblika. Prednji dio falksa se sprijeda veže za crista gali ossis ethmoidalis. Gornji rub mu je konveksan i ide prema natrag duž unutrašnje strane krova lubanje sve do protuberantia occipitalis interna. Gornji rub se razdvaja i hvata na rubove sulcus sinus sagittalis superioris, tvoreći na taj način istoimeni venski sinus, sinus sagittalis superior. Donji rub falxa cerebri je konkavan i slobodan. Smješten je duž gornje, konveksne strane corpusa callosuma i sadrži sinus sagittalis inferior. Baza mu je smještena straga i dolje, te se spaja u medijalnoj liniji sa tentorium cerebelli.

Srpasta pregrada malehnog mozga (falx cerebelli) je mediosagitalno smještena duplikatura durae mater uložena između hemisfera malehnog mozga. Nalazi se ispod tentoriuma cerebelli. Stražnji rub ove pregrade je konveksan i pričvršćen za crista occipitalis interna, a prednji rub je slobodan i konkavan.

Šator malehnog mozga (tentorium cerebelli) je duplikatura durae mater smještena u transverzalnoj ravnini. Nalazi se neposredno ispod potiljačnih režnjeva velikog mozga, a iznad malehnog mozga, te dijeli lobanjsku šupljinu na dva dijela: gornji dio (gornja ili cerebralna osteo-fibrozna loža) u kojem je smješten telencephalon i diencephalon i donji dio (donja ili cerebelarna osteo-fibrozna loža) u kojem se nalaze mesencephalon i dijelovi rombencephalona.Stražnji rub tentorijuma je konveksan i veže se za rubove sulcus sinus transversi, obuhvatajući na taj način sinus transversus. Na mjestu gdje sulcus sinus transversi prelazi u sulcus sinus sigmoidei, rubovi tentorijuma pristupaju na gornji rub pirramida sljepoočnih kostiju.Između slobodnog ruba ili usjeka tentoriuma cerebelli (incisura tentorii) i gornjeg ruba dorsuma sellae nalazi se procjep, hiatus tentorii kroz koji prolazi mesencephalon. U nekim patološkim slučajevima koji rezultiraju povećanjem intrakranijalnog pritiska (intrakranijalna hipertenzija) može doći do pritiska oštrog ruba incisurae tentorii na mesencephalon ili do uklještenja girusa cinguli (transtentorijalna ili unkalna inkanceracija), što dovodi do teških neuroloških komplikacija, nekada i sa smrtnim ishodom. Uski prostor između mesencephalona i rubova tentoriuma je jedina komunikacija između subtentorijalnih i supratentorijalnih područja subarahnoidalnog prostora. Cerebrospinalni likvor cirkulira polagano oko mesencephalona prema gore do gornjeg ruba falxa cerebri gdje se preko granulationes arachnoideae apsorbira u vensku krv sinus sagittalis superior.

Diaphragma sellae je duplikatura durae mater razapeta između processus clinoidei anteriores i tuberculum sellae, sprijeda i gornjeg ruba dorsum sellae i processus clinoidei posteriores, straga. Ispod diaphragmae sellae u fossi hypophysialis klinaste kosti smještena je hipofiza. U sredini diaphragmae sellae nalazi se otvor kroz koji prolazi infundibulum, na kojem je pričvršćena neurohipofiza.

Trigeminalna duplja (cavitas trigeminalis) je duplikatura tvrde moždane opne smještena u području impressio trigeminalis na prednjoj strani piramide sljepoočne kosti. Ima oblik rukavice sa tri prsta koja sadrži korijenove n. trigeminusa (radix motoria i sensitiva), ganglion trigeminale i početne dijelove triju grana n. trigeminusa (n. ophtalmicus, n. maxillaris i n. mandibularis).

Arachnoidea mater

Paučinasta opna ili paučnica (arachnoidea mater) je tanka elastična membrana izgrađena od kolagenih i elastičnih vezivnih niti i obložena sa obje strane endotelom.  Zajedno sa pia mater formira mehku opnu ili leptomeninx. Za nju je karakteristično da nema krvnih sudova i živaca. Od durae mater je odvojena pomoću subduralnog prostora (spatium subdurale). Ispod arachnodeae mater (između arachnoideae mater i piae mater) nalazi se subarahnoidni prostor (spatium subarachnoideum s. leptomeningicum) koji je ispunjen moždanom vodicom (liquor cerebrospinalis). Kroz subarahnoidni prostor prolaze mnogobrojne nježne vezivne trabekule koje povezuju arachnoideu i piu mater. Na izbočenim mjestima tj. u području moždanih vijuga, ove dvije opne su mjestimično srasle, dok se u području moždanih brazda i pukotina razilaze, jer pia mater ponire u brazde i pukotine, a arachnoidea ih premošćuje poput paukove mreže po čemu je i dobila ime (paučinasta opna). U subarahnoidnom prostoru nalaze se krvni sudovi mozga (circulus arteriosus cerebri i njegovi ogranci) i početni dijelovi svih moždanih živaca.

Cisternae subarachnoidales

Na bazi mozga, kao i u području moždanih pukotina odnosno fisura nalaze se jastučasta proširenja subarhnoidnog prostora označena kao cisternae subarachnoidales. Najveća cisterna smještena ispod arachnoideae mater leži u prostoru između produžene moždine i donje strane malog mozga. To je cisterna cerebellomedullaris posterior, nazvana nekada cisterna magna.  Na sagitalnom presjeku ima trokutast oblik, a kaudalno se nastavlja na subarahnoidni prostor u kičmenom kanalu. Preko aperturae medianae ventriculi quarti komunicira sa četvrtom moždanom komorom. U području pontocerebelarnog ugla nalazi se cisterna pontocerebelaris. Ona takođe komunicira sa četvrtom moždanom komorom preko dva otvora – aperturae laterales ventriculi quarti. Cisterna pontocerebellaris sadrži a. anterior inferior cerebelli, a labyrinthi, sedam predposlednjih kranijalnih živaca (V – XII), kao i v. petrosa superior, koja odvodi krv sa gornje strane malog mozga i uljeva se u sinus petrosus superior. (U vezi sa cisterna pontocerebellaris opisuje se po novoj anatomskoj terminologiji  i cisterna cerebellomedullaris lateralis koja zapravo predstavlja kaudalni dio pontocerebelarne cisterne i sa njom čini jedinstvenu anatomsku i neurohiruršku cjelinu). Prema naprijed se cisterna pontocerebellaris nastavlja u cisternu interpeduncularis, koja je smještena između moždanih krakova srednjeg mozga (crura cerebri). U cisterni interpeduncularis nalaze se rostralna trećina a. basilaris sa a. cerebelli superior i početnim dijelom a. cerebri posterior, te treći moždani živac (n. oculomotorius). Prema naprijed, cisterna interpeduncularis sa nastavlja u cisterna chiasmatica koja sadrže optičke živce i hijazmu, peteljku hipofize i grane a. carotis internae za pomenute strukture.  Cisterna chiasmatica se dorzalno produžava u cisternu laminae terminalis u kojoj se nalaze proksimalni segment a. cerebri anterior, početni dijelovi distalnog segmenta iste arterije, a. communicans anterior sa svojim granama i v. cerebri anterior. Lateralno od cisternae chiasmaticae, a u području sulcus cerebri lateralis nalazi se cisterna fossae cerebri lateralis koja sadrži a. cerebri mediu i njene ogranke. U prostoru između splenium corporis calosi i gornje strane malog mozga nalazi se cisterna ambiens. Ona okružuje prednju, lateralne i stražnju stranu srednjeg mozga i ujedno odjeljuje veliki od malog mozga. U njoj se nalaze: a cerebri posterior, a. cerebelli superior, v. cerebri magna, n. trochlearis i glandula pinealis.

Pia mater

Mehka opna (pia mater) je unutrašnja moždana opna, smještena neposredno uz površinu mozga i kičmene moždine. Predstavlja visceralni list leptomeninxa. Slijedi sve vanjske oblike mozga i kičmene moždine, sa kojima je intimno povezana. Izgrađena je od kolagenih vezivnih niti i bogato je vaskularizirana.

Na velikom mozgu pia mater encephali presvlači sve vijuge (gyri cerebri) i uvlači se u moždane brazde (sulci cerebri). U području malehnog mozga, pia mater pokriva njegovu površinu, uvlačeći se samo u dublje pukotine (fissurae cerebelli), dok sa unutrašnje površine šalje produžetke koji samo djelimično oblažu brazde malehnog mozga (sulci cerebelli).

Mehka opna kičmene moždine (pia mater spinalis) proteže se od potiljačnog otvora do drugog slabinskog pršljena. Sa vanjske strane je u kontaktu sa cerebrospinalnim likvorom kroz koji prolaze nježne trabekule koje povezuju piu mater sa arachnoideom. Istovremeno, pia mater je povezana sa durom preko arachnoideae pomoću tzv. nazupčenih veza, ligg. denticulata. Ove veze su trokutastog oblika sa bazom koja se pripaja se na pia mater bočne strane kičmene moždine, između prednjih i stražnjih korijena kičmenih živaca, i vrhom koji završava na unutrašnjem listu durae mater.