Jod čuva štitnu žlijezdu

Poremećaji rada štitne žlijezde spadaju u najčešća oboljenja u svijetu, a pored stresa, nasljednog i drugih faktora rizika, veliki uticaj u nastanku tog oboljenja ima nedostatak unosa ili unošenje prekomjerne količine joda u organizam.

Prof. dr Božo Trbojević sa Medicinskog fakulteta i Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije rekao je na konferenciji za novinare povodom obilježavanja Međunarodne nedelje značaja štitne žlijezde, da ukoliko ne postoji dovoljan unos joda štitna žlijezda može da “odreaguje”, jer ne može da proizvodi hormone neophodne za pravilno funkcionisanje svih ćelija u ljudskom organizmu.

Dovoljan unos joda tokom trudnoće veoma je važan kako za trudnicu tako i plod, a dnevne količine tog elementa iznose 150 mikrograma dnevno, dok porodilje treba da unose i više od toga.

Joda najviše ima u mliječnim prozivodima, jajima, kuhinjska so i mesu, međutim, i unos većih količina od uobičajenih takođe nije dobar za rad štitne žlijezde.

Dr Biljana Beleslin iz Klinike za endokrinologiju, koja je i sekretar Srpskog tiroidnog društva rekla je da smanjena funkcija štitne žlijezde odnosno hipotireoza češća kod osoba koje imaju pozitivna antitjela i koje imaju više vrijednosti takozvanog TSH hormona.

Tiroidna antitjela prisutna su između pet do 15 odsto žena u reproduktivnom periodu.

Najčešći simptomi su višak kilograma, osjećaj hladnoće, suha koža, kosa, krti i lomljivi nokti, slabija kocentracija, usporenost, osjećaj slabosti, kao i poremećen rad menstualnog ciklusa.

Dr Beleslin je rekla da ne moraju biti dominantni svi faktori i da se najprije moraju obaviti ispitivanja tiroidnog hormona i takozvanog T4 hormona. Kod hipertireoze, odnosno ubrzanog rada te žlijezde dominiraju suprotni faktori, i to gubitak tjelesne težine, lupanje srca, hipertenzija, preosjetljivost na vrućinu, pojačano znojenje, a ako ne pomognu lijekovi, mora se obaviti hiruška terapija ili terapija radioaktivnim jodom.

Ona je kazala da sve veći broj žena, koje oboljevaju više od muškaraca, prepoznaje faktore rizika i prve simptome pa se i češće javljaju na ispitivanje.

Doc. dr Jasmina Ćirić kazala je da su neki od faktora za poremećaj rada štitne žlijezde udruženi sa poremećajem srčanog rada, pogoršanjem postojećih bolesti, poput angine pektoris, srčane insuficijencije, bolovima u grudima. Kako je kazala, često se javljaju pacijenti sa takvim tegobama, a da u stvari, kao posljedicu imaju poremećen rad štitne žlijezde. Takođe, osobe koje boluju od dijabetesa, imaju veće šanse da obole i od bolesti štitne žlijezde pa je zato važan skrining i prevencija, navode stručnjaci.

Procjenjuje se da širom svijeta oko 300 miliona ljudi ima probleme sa štitnom žlijezdom.