Prognostički protokoli CVI-a

Procjena ishoda mozdanog udara u prvim satima i danima po inzultu je vrlo teska i neizvjesna. Pored procjene prognoze koju radimo na osnovu klinicko-neuroloskih pokazatelja i  pokazatelja dopunskih pregleda /neuroimaging/, koristimo se i pojedinim protokolima /skalama/. Protokoli nam daju podatke o mogucem ishodu (prezivljavanje-smrtnost, stepen oporavka kod prezivjelih) tako kvantificiraju klinicki nalaz ili da to rade kao kombinaciju klinicko-neuroloskog nalaza i i neuroimaging-a.

Ovih protokola ima, takode, vise. Svi protokoli koristeni za procjenu neuroloskog deficita /Canadian, Scandinavin, Orgogozo ili NIHSS protokol/ se mogu korisiti i u prognozi ishoda MU. Ovo vrijedi i za funkcionalne skale /Rankin i Barthel/.

Druga vrsta protokola su oni koristeni kod hemoragicnog inzulta da bi se odredile indikacije za ev. operativni zahvat kod subarahnoidalne hemoragije /SAH/. Ova prva i osnovna namjena ovih protokola /skala/ je dopunjena i njihovom prognostickom vrijednoscu, jer nam ukazuje na najvjerovatniji ishod  kod odredenog bolesnika.

Kod SAH je duzi niz godina u upotrebi skala po Hunt i Hess-u, koja ima za cilj da odvoji pacijent  na one cije stanje omogucuje da se uradi rana i brza hirurska intervencija /dakle one sa boljom prognozom/ i na one kod kojih se takva operacija odlaze za neko kasnije vrijeme /dakle na one sa nepovoljnijom i tezom prognozom/. Skala je jednostavna za upotrebu, pri cemu pacijenti u kategoriji od 0 do 2 su oni za operaciju aneurizme, oni sa 3 do 5 su za odlaganje operacije za kasniji period, ako prezive.

Druga tabela, sa istom namjenom je predlozena od strane Svjetskog udruzenja neurohirurga (WFNS – World Federation of Neurosurgical Societes) (15). Skala istovremeno koristi skor GCS (Glasgow Coma Scale) i postojanje ili nepostojanje neuroloskog deficita. Rana operacija bi se preporuicivala kod pacijenata sa manjim brojem (od 1 do 3 ukljucivsi i 3), dok bi oni sa vecim brojem /4 i 5) bili za odlozenu operaciju, dakle imali bi nepovoljniju prognozu.

Naravno da za pacijente sa SAH samo vrijednosti ovih skala nisu dovoljne za donosenje definitivne odluke o ranoj ili odlozenoj operaciji, da tu ima i drugih fakltora kao: opce. somatsko stanje pacijenta, polozaj i velicina aneurizme, veliki mozdani edem itd.

Hirurska intervencija intracerebralnog hematoma je mnogo rjeda indikacija. Nepovoljni faktori u pogledu prezivljavanja su: inicijalni poremecaj svijesti (koma), odmakla zivotna dob, duboko smjesteni hematomi i velicina (volumen) hematoma.

Velicina hematoma je veoma vazan pokazatelj moguceg ishoda i moze se izracunati na vise nacina. Predlozicemo dvije formule radi njihove jednostavnosti:

Volumen hematoma: 0,5 x ABC, pri cemu su ABC tri ravni izrazene u mm i podijeljene sa 1000 da bi dobili mililitre