Rak pluća i pušenje

Istraživači vjeruju da pušači koji žive dugo imaju specifične “dugovječnosti gena” koji smanjuju šanse za razvoj raka za čak 11 posto.

Svi pušači su svjesni da se pušenjem povećava rizik od raka pluća, ali mnogi od njih, na svu sreću, doživjet će starost.

S druge strane, ima i onih kojima se on dijagnosticira u znatno manje vremena koje su prošli kao pušači, piše National Geographic.

Uloga genetike u razvoju raka pluća

Američki istraživači su bili zainteresovani zašto je to tako i proveli su istraživanje koje je pokazalo da tu glavnu ulogu igra genetika. Ustvari, oni vjeruju da pušači koji žive dugo imaju specifične “dugovječnosti gena” koji smanjuju šanse za razvoj raka za čak 11 posto.

Također, zahvaljujući njima, ćelije se lako i brzo povrate, i starenje i posljedice pušenja budu usporeni. Brojke koje je nedavno objavila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da nikotin i dalje ubija oko pola ljudi koji ga koriste. Oni napominju da je nikotin jedna od najvećih prijetnji po javno zdravlje sa kojima se suočavaju.

Pušači su zahvaljujući oslabljenom imunitetu skloniji prehladama i virozama i teže ih liječe jednom kada ih dobiju, za razliku od nepušača čiji se organizam lakše bori s bakterijama i virusima.

Skoro dvije trećine Grka svakodnevno udiše dim iz cigarete koju je neko drugi zapalio, što Grčku čini zemljom u Evropskoj uniji koja najgore štiti građane od pasivnog pušenja. Za njom slijede Hrvatska i Bugarska. Prema podacima zavoda za statistiku Evropske unije Eurostata, 64,2 posto Grka svakodnevno je izloženo duhanskom dimu u zatvorenim prostorijama, dok taj broj u Hrvatskoj iznosi 44,7, a u Bugarskoj 40,5 posto.

Pasivno pušenje

Švedska najbolje štiti svoje građane od pasivnog pušenja, kojem je, navodi Eurostat, izloženo samo 5,9 posto građana, što je čak bolji rezultat nego u Finskoj, gdje taj broj iznosi 6,3 posto.

Švedska ima i najmanji broj pušača starijih od 15 godina, odnosno 16,7 posto, a za njim slijedi Velika Britanija sa 17,2 posto. S druge strane, najviše pušača, 34,7 posto, bilježi Bugarska, što je više od Grčke, gdje taj broj iznosi 32,6 posto.

Koliko god odvikavanje od pušenja bilo teško i dugotrajno, rak pluća, koji je sudbina mnogih pušača, daleko je teži i bolniji proces.

Stoga dobro razmislite još jednom isplati li se žrtvovati i pokušati prestati s opasnom navikom pušenja. Iako je većina pušača svjesna štetnih posljedica nikotina i katrana, mladi pušači možda i nisu potpuno svjesni koliko pušenje utječe na njihovo zdravlje već sada.