Tjelovježba kao pravi izbor za dugotrajno zdravlje

Tjelovježba
Tjelovježba

Tjelovježba kao pravi izbor za dugotrajno zdravlje kod raznih oboljenja je veoma učinkovita. Oboljelima od šećerne bolesti savjetuje se brzo hodanje, vožnja bicikla i plivanje, onima koji pate od oboljenja srca aerobne aktivnosti, dok ljudi koji su preživjeli moždani udar moraju raditi vježbe s elastičnim trakama.

Minimum 6.000 koraka

Uz zdravu prehranu bavljenje fizičkim aktivnostima jedna je od važnih karika za dobro zdravlje. Liječnici smatraju da svaki čovjek dnevno treba da napravi minimum 6.000 koraka, što je oko pet kilometara šetnje, ali i da kronična bolest ne treba biti prepreka za bavljenje fizičkim aktivnostima.

Šećerna bolest

Rijetko koje oboljenje ima tako velike korisne učinke od fizičkog vježbanja kao što je šećerna bolest.

Sve generacije šećernih bolesnika mogu, uz individualno dozirano i programirano vježbanje, znatno smanje razinu šećera u krvi, poboljšaju lučenje inzulina, reduciraju farmakološku terapiju i smanje posljedice šećerne bolesti po krvne žile.

Najkorisnija fizička aktivnost za dijabetičare je aerobno vježbanje, kao što je brzo hodanje, vožnja stacionarnog ili običnog bicikla, ples ili plivanje, a djeci se preporučuju i sportske aktivnosti poput nogometa, košarke, tenisa.

Najbolje je da osoba vježba tri puta tjedno po 50 minuta, mada vježbanje može trajati i kraće, uz uvjet da se na tjednoj razini prikupi 150 minuta aktivnosti. Bitno je da se ove aktivnosti upražnjavaju umjerenim intenzitetom, 50 do 70 posto od maksimuma. Uz aerobno vježbanje, trening snage se preporučuje barem dva puta tjedno.

Kad je riječ o prehrani, preporučuje se unošenje raznovrsnih i balansiranih obroka zasnovanih prije svega na složenim ugljikohidratima i dijetnim vlaknima, kao i češći obroci. Posebno je značajno da dijabetičari koji vježbaju prate razinu šećera u krvi neposredno prije i nakon vježbanja zbog rizika od hipoglikemije.

Kardiovaskularni bolesnici

Kardiovaskularni bolesnici najprije treba da s liječnikom provjere razinu zdravstvenog rizika za vježbanje, kao i razinu fizičke forme povezane sa zdravljem, ali i da se pregledaju kod specijaliste medicine sporta ili kardiologa. Njima se uglavnom preporučuju aerobne aktivnosti, osobito brzo hodanje nešto višeg intenziteta, barem tri puta tjedno, uz uvjet da jedna aktivnost traje od 20 do 60 minuta.

Ova skupina bolesnika mora promijeniti životni stil, odnosno da počnu više hodati, penju se stepenicama, rade sitne poslove po kući. Kad je riječ o prehrani, redukcija unošenja natrija (kuhinjske soli i sličnih začina) i zasićenih masti (masti životinjskog porijekla) dobar je način da se pozitivno utječe na smanjenje povišenog krvnog tlaka i rizika od ateroskleroze.

Važno je da se izbjegava dosoljavanje hrane tijekom kuhanja ili konzumiranja, da se so zamijeni drugim začinima (kao što su papar, ocat, limun, češnjak), da se biraju proizvodi koji su označeni kao siromašni natrijem, a treba povećati i unošenje namirnica bogatih kalijem, kao što su banane, kuhani paradajz, grah ili zelje. Korisno je i uklanjanje vidljivo masnih komada sa životinjskog mesa, unošenje obranog mlijeka ili niskomasnog umjesto punomasnog mlijeka, upotreba biljnih ulja za pripremu hrane.

Neurološki bolesnici

Kad je riječ o ljudima koji su preživjeli moždani udar, preporuča se progresivna i sigurna fizička aktivnost koja treba početi što je prije moguće, uz adekvatan stručni nadzor.

Treba početi s vježbama pasivne pokretljivosti uz asistenciju, praćenim blagim istezanjem pogođenih ekstremiteta. Treba vježbati svaki dan, uz postupno uključivanje kompleksnijih vježbi koje trebaju spriječiti atrofiju muskulature.

Posebno se preporučuju vježbe s elastičnim trakama (recimo podizanje ruke u ležećem položaju, savijanje lakta, rotacija kuka i koljena), koje se mogu koristiti u skladu sa sposobnostima pacijenta. Preporuča se i zamjena kave svježom voćkom, konzumiranje povrća svih boja svakoga dana, uzimanje badema ili oraha za užinu umjesto slatkiša.

Reumatski bolesnici

Oboljelima od reumatskih bolesti savjetuje se redovito istezanje osjetljivih zglobova svakog dana, uz aktivnosti jačanja mišića dva do tri puta tjedno kako bi zaštitili zglobove. Nije naodmet imati 150 minuta aerobne aktivnosti tjedno.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.