WASHINGTON -upute o prevenciji H1N1

WASHINGTON – programi vakcinacije protiv svinjske gripe  H1N1 su u  toku u SAD-u, Kini, Australiji te u dijelovima Europe.

Kako ljudi čekaju svoju priliku za vakcinacijom, evo nekoliko pitanja i odgovora o simptomima gripe i što učiniti ako gripa stigne prije vakcinacije.

ŠTO JE GRIPA  I KOJI SU SIMPTOMI H1N1 SVINJSKE GRIPE?

Gripa je virus koji inficira nos, grlo i pluća. Sezonska gripa obično ubija 250.000 do 500.000 ljudi na globalnoj razini, uglavnom starije osobe, ali i vrlo malu djecu, trudnice i osobe s kroničnim bolestima.

Svinjska  gripa  H1N1 je novi soj koji se pojavio u ožujku i postao pandemija u lipnju. Kao i sezonske gripe, H1N1 je obično blaga i ne zahtijeva nikakvu zdravstvenu njegu, ali  H1N1 se isto tako razlikuje od sezonske gripe, jer je veća vjerovatnost  da će zaraziti djecu i mlade u odnosu na  starije osobe.

Većina H1N1 simptoma  su isti kao i kod sezonske gripe: temperatura, kašalj ili upaljeno grlo, curenje ,začepljen nos, glavobolja, bolovi u tijelu, groznicu i umor. Svinjska  gripa pored navedenih simptoma uzrokuje  povraćanje i proljev.

Deseci drugih virusa uzrokuju slične simptome ali jedan znak gripe je nagla pojava simptoma. Bolest koja se razvija postupno je najvjerovatnije uzrokovana nekim drugim virusom a ne H1N1.

ŠTO AKO SE NETKO RAZBOLI ?

Ljudi koji su obolili virusom H1N1 bit će prenosioci zaraze dan prije pojave prvih simptoma.

Budući da je sada H1N1 jak  soj gripe koji kruži globalno, a pošto ima gotovo iste simptome kao obična gripa, zdravstvenim radnicima predstavlja problem u diferencijaciji.

Brzi testovi gripe neće sa sigurnošću otkriti da se radi o H1N1 pa se preporučuje da liječnici na osnovu kliničke slike tretiraju pacijente.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti  u SAD-u preporučuju  da osobe sa simptomima  H1N1 ostanu kod kuće,ne idu na posao, školu, putovanja, šoping, društvena događanja i javne  skupove najmanje 24 sata nakon  prestanka groznice i temperature (spontano, bez antipiretske terapije).

Preporučuje se također da  bolesnici  izbjegavaju  kontakt sa svima u visoko-rizičnim skupinama, uključujući trudnice, djecu i dojenčad te osobe s kroničnim medicinskim stanjima, uključujući astmu, dijabetes ili bolesti srca.

U međuvremenu, svima se preporučuje  često pranje ruku, pokrivanje pri kašljanju te kihanju, a u nekim slučajevima upotreba maske za lice kako bi se izbjeglo širenje infekcije.

Glavni lijekovi za blagi oblik bolesti su odmor i dovoljno tekućine poput vode, juha, sportskih napitaka ili elektrolitska pića napravljena  da spriječe  dehidrataciju organizma (Orosal-može se nabaviti u svakoj apoteci bez recepta).