Funkcije somatosenzoričke kore

Postoje dva područja u prednjem djelu parijetalnog režnja, nazvana somatosenzoričko područje I i somatosenzoričko područje II. Razlog ove podjele je činjenica da u svakome od njih postoji jasno izražen prostorni raspored pojedinih dijelova tijela. Ipak,  somatosenzoričko područje I  toliko je veće i važnije od somatosenzoričkog područja II da se u svakodnevnoj upotrebi pojma somatosenzorička kora gotovo uvjek podrazumijeva somatosenzoričko područje I. U tom području postoji visok stepen lokalizacije različitih dijelova tijela, dok je lokalizacija u području II slaba.

SOMATOSENZORIČKO PODRUČJE I nalazi se u postcentralnoj vijugi moždane kore, neposredno iza sulcus centralisa u Brodmannovim područjima 3,1 i 2. U tom području postoji jasan prostorni raspored za primanje nervnih signala iz različitih dijelova tijela. Neki su dijelovi tijela zastupljeni velikim područjima kore (područje za usne je najveće, zatim slijede lice i palac). Veličina tih područja proporcionalna je broju specijaliziranih osjetnih receptora u pripadnom perifernom dijelu tijela. Kora velikog mozga sastoji se od šest slojeva neurona. Oni počinju blizu površine kore slojem I, a zatim se prostiru sve dublje, do sloja VI. Neuroni različitih slojeva obavljaju različite funkcije.

Neuroni somatosenzoričke kore poredani su u okomitim stupićima koji se protežu uzduž svih šest slojeva kore. Pojedini stupić zamjećuje samo jedan, specifični modalitet osjeta. U sloju IV, gdje signali najprije ulaze u koru, stupići djeluju skoro potpuno nezavisno jedan o drugom. Međutim, na drugim nivoima stupića nastaje interakcija koja omogućava početak analize značenja osjetnih signala.

U najanteriornijem dijelu postcentralne vijuge (3a), neproporcionalno je velik udio okomitih stupića koji reaguju na receptore za istezanje u mišićima, tetivama i zglobovima, mnogi signali iz ovih stupića odlaze direktno u motoričku koru neposredno ispred centralne brazde i pridonose nadzoru mišićne funkcije. U najposteriornijem dijelu somatosenzoričkog područja I oko 6% okomitih stupića reaguje samo onda kada se podražaj pomiče po koži u određenom smjeru. To je, znači, još viši oblik interpretacije osjetnih signala. Proces postaje još složeniji ako se signal iz somatosenzoričkog područja I širi još više prema natrag, u centralni i zadnji dio parijetalne kore. To područje zove se somatsko asocijativno područje.

Funkcijska sposobnost različitih područja kore može se odrediti selektivnim bilježenjem električnih signala ili selektivnim uklanjanjnem pojedinih dijelova kore. Opsežnom obostranom ekscizijom somatosenzoričkog područja I čovjek gubi slijedeće oblike osjetnog prosuđivanja:

• mogućnost tačne lokalizacije različitih osjeta na pojedinim dijelovima tijela (gruba lokalizacija očuvana, što znači da medulla oblongata, talamus ili neki drugi dijelovi cortexa za koje se smatra da normalno nemaju veze s tjelesnim osjetima ipak mogu donekle učestvovati u lokalizaciji)
• fino stepenovanje pritiska na tijelo
• tačna procjena težine predmeta
• procjena oblika predmeta – astereognozija
• prepoznavanje građe materijala (ova vrsta procjene zavisi o vrlo finim osjetima koji nastaju pomicanjem prstiju po površini koju treba prepoznati)

Kad su u pitanju osjet bola i temperature,  kod čovjeka bez somatosenzoričkog područja I procjenjivanje tih modaliteta osjeta ne mora biti znatnije promijenjeno, ni s obzirom na kvalitet ni s obzirom na intenzitet. Ali važno je istaći da takva osoba slabo lokalizira te iste osjete bola i temperature što znači da lokalizacija tih osjeta vjerovatno zavisi uglavnom o topografskoj zastupljenosti tijela u somatosenzoričkom području I.

Brodmannova područja 5 i7, koja se nalaze u parijetalnom korteksu iza somatosenzornog područja I imaju važnu ulogu u razumijevanju osjetne informacije koja uđe u somatosenzorička područja. Stoga se tap odručja nazivaju somatosenzorička asocijativna područja.

Podraživanjem ovih područja električnom strujom može se katkad podstaknuti doživljaj složenog tjelesnog osjeta, a ponekad čak i „osjećaj“ nekog predmeta, poput noža ili lopte. Očigledno je da somatosenzoričko asocijativno područje sjedinjuje informacije iz mnogo mjesta u primarnome senzoričkom području kako bi razjasnilo njihov smisao.

Ako se čovjeku ukloni somatosenzoričko asocijativno područje na jednoj strani, on izgubi sposobnost raspoznavanja složenih predmeta i oblika osjetom dodira na suprotnoj strani tijela. Usto, na toj strani izgubi i najveći dio osjeta oblika vlastitog tijela. Najviše je zanimljivo to da takva osoba zaboravi da postoji suprotna strana tijela pa stoga često tu stranu tijela ne upotrebljava za motoričke funkcije. Isto tako, kad takva osoba opipava neki predmet, ona osjeća samo jednu stranu tog predmeta, zaboravljajući da uopšte postoji druga strana. Taj složeni nedostatak osjeta se naziva amorfosinteza.