Anatomija gornjih ekstremiteta

Lopatica (scapula)

–       plosnata je trokutasta ploča čiji su rubovi margo medialis, margo lateralis i margo superior, a odijeljeni su uglovima angulus superior, angulus inferior i angulus lateralis

–       prednja ploština – facies costalis je blago udubljena i na njoj su dobro izražene lineae musculares

–       facies dorsalis scapulae dijeli spina scpulae na manju fossa supraspinata i veću fossa infraspinata

–       spina scapulae završava plosnatim završetkom – acromion

–       angulus lateralis ima zglobnu ploštinu, caviras glenoidalis

–       na cavitas glenoidalis se nastavlja vrat lopatice, collum scapulae, a iznad se nalazi kljunasti izdanak, processus coracoideus

Sveze lopatice

–       Lig.coraco-acromiale presvođuje zglob ramena i razapet je između korakoidnog nastavka i akromiona te oblikuje fornix humeri

Ključna kost (clavicula)

–       kost je svijena poput slova S

–       prema prsnoj kosti je usmjeren masivan extremitas sternalis, a prema lopatici je usmjeren extremitas acromialis, a dio između njih je corpus claviculae

–       na sternalnom kraju je trokutasta zglobna ploština, facies articularis sternalis

–       facies articularis acromialis je ovalna

Razvoj – ključna se kost razvija iz vezivne osnove i njezino okoštavanje započinje u šestom tjednu embrionalnog života

Krajeve kosti tvori hrskavica, pa se na sternalnom kraju razvija koštana jezgra tek između 16. i 20. god života.

Sveze ramenog obruča

–       spoj s trupom čine kontinuirani i diskontinuirani koštani spojevi

–       spojevi kostiju ramenog obruča također su kontinuirani i diskontinuirani

Articulatio sternoclavicularis

–       sadrži discus articularis i dijeli zglobnu šupljinu na 3 dijela

–       konkavnu zglobno tijelo čini blago izražena udubina na prsnoj kosti, a konveksno zglobno tijelo je extremitas sternalis ključne kosti

–       lig. Costoclaviculare je razapet između prvog rebra i ključne kosti

Articulatio acromioclavicularis

–       ima 2 gotovo ravne ploštine obložene zglobnom hrskavicom

–       zglobna čahura ima na gornjoij ploštini pojačanje, lig.acromioclaviculare

Kosti slobodnog dijela gornjeg uda su: humerus, radius i ulna, te ossa carpi, ossa metacarpalia i ossa digitorum manus

Nadlaktična kost (humerus)

–       uzglobljena je lopaticom, ulnom i radiusom

–       kost ima tijelo, corpus i proksimalni i distalni kraj, extremitas proximalis et extremitas distalis

–       proksimalni kraj čini caput humeri, koji se nastavlja u collum anatomicum

–       na prednjoj ploštini na proksimalnom kraju lateralno leži tuberculuim majus, a medijano tuberculum minus

–       dijafiza humerusa dijeli se na facies anterior medialis, margo medialis, facies anterior lateralis i margo lateralis

–       trochlea humeri i capitulum humeri čine condylus humeri i služe za zglobni spoj s kostima podlaktice

–       fossa radialis i dossa coronoidea

–       sulcus ulnaris – plitak žlijeb

–       na stražnjom ploštini nalazimo duboku jamu, dossa olecrani

–       torzijski kut – glava je za oko 20° okrenuta prema natrag spram tijela humerusa

Rameni zglob

–       koštano konkavno zglobno tijelo, cavitas glenoidalis, kuglastog zgloba, articulatio humeri je manje nego glava humerusa

–       hijalina zglobna hrskavica cavitas glenoidalis je deblja na rubu nego u sredini, pa je konkavno zglobno tijelo povećano vezivno-hrskavičnom usnom, labrum glenoidale

–       caput humeri je kuglast

–       hijalina zglobna hrskavica počinje na collum anatomicum i seže malo distalnije u intertuberkularni žlijeb

–       sinovijalna zglobna čahura je pričvršćena na labrum glenoidale i vrećasto obavija intrakapsulani dio tetive duge glave bicepsa

–       fibrozna zglobna čahura čini na nadlaktici vezivni omotač oko sulcus intertubercularis i pretvara ga u osteofibrozni kanal

Kretnje u ramenom zglobu:

–       moguće su u 3 ravnine

–       iz položaja mirovanja u kojem je caput humeri u skapularnoj ravnini moguće su kretnje abdukcije i adukcije

–       pri čistoj abdukciji nastaje istodobno retroverzija i blaga rotacija

–       anteversio je podizanje ruke prema naprijed

–       udruživanjem svih izloženih kretnji nastaje zajednička kretnja kruženja circumductio, gdje ruka praktički opisuje čunj

–       pri abdukciji uvijek se giba lopatica

U podlaktici, antebrachium, lateralno leži kraća palčana kost, radius, te medijalno, duža lakatna kost, ulna.

Palčana kost (radius)

–       ima tijelo – corpus radii, te proksimalni i distalni kraj extremitas proximalis et extremitas distalis

–       na proksimalnom kraju nalazi se caput radii sa zglobnom ploštinom, fovea articulatis koja se nastavlja u circumferentia articularis

–       na prijelazu collm radii u corpus radii na medijanoj strani nalazimo tuberositaas radi

–       poprečni presjek ima približno trokutast oblik

Lakatna kost (ulna)

–       ima tijelo, corpus, te proksimalni i distalni kraj, extremitas proximalis et extremitas distalis

–       na proksimalnom kraju nalazimo nastavak, olecranon

–       sprijeda je incisura trochlearis koja seže do processus coronoideus

–       na prijelazu u tijelo nalazi se tuberositas ulnae

–       caput ulnae ima circumferentia articulatis

Lakatni zglob

–       Articulatio cubiti je složen zglob s 3 zglobna tijela unutar zglobne čahure

–       Lakatni zglob čine 3 zgloba, i to articulazio humeroradialis, articulatio humero-ulnaris i articulatio radio-ulnaris proximalis

–       Articulatio cubiti je osiguran kostima i svezama

–       Zglob koštano učvršćuje trochlea humeri i sukladna incisura trochlearis

–       Tanka i mlohava zglobna čahura obuhvaća sva zglobna tijela

–       Između sinovijalne i fibrozne opne nalazi se u području jama obilno masno tkivo koje može ograničavati opseg kretnji

–       U zglobnu čahuru su otkane vrlo čvrste postranične sveze, ligamenta collateralia

• Ligamentum collaterale ulnare dijeli se na 2 čvrste sveze, prednji koja odlazi na processus coronoideus i stražnju koja odlazi na lateralni rub olekranona
• Ligamentum collaterale radiale razapet je između epicondylus lateralis humeri i lig. Anulare radii i putem te sveze seže na ulnu
• Lig. Quadratum povezuje collum radii s incisura radialis ulnae
• Ligamentum anulare radii koji polazi i veže se na ulni te obuhvaća caput radii

Zajedničke kretnje svih triju zglobova u svakoj fazi fleksije i ekstenzije omogućuju i obrtne kretnje radiusa i ulne, te su moguće kretnje: fleksija i ekstentija, supinacija i pronacija

Articulatio humeroradialis oblikuju capitulum humeri i fovea articulatis capitis radii i oblikom je sličan kuglastom zglobu

Articulatio humero – ulnaris je kutni zglob kojeg su zglobna tijela trochlea humeri i incisura trochlearis ulnae

Articulatio radio – ulnaris proximalis čine circumferentia articulatis radii i incisura radialis ulnae, te lig. Anulare; to je obrtni zglob, pa su zajedno s kretnjama u articulatio radio – ulnaris distalis moguće kretnje radiusa oko ulne.

• obrtna kretnja radiusa oko ulne naziva se pronatio (kosti su ukrižene), a usporedan položaj kostiju je supinatio
• os gibanja prolazi sredinom fovea articularis – capitis radii i seže do processus atyloideus ulnae

Articulatio radio – ulnaris distalis – obrtni zglob kojeg tvore caput ulnae i incisura ulnaris (radii)

–       između radiusa i stiloidnog nastavka nalazimo na discus articulatis koji odjeljuje articulatio radio-ulnaris dostalis od articulatio radiocarpea

Kontinuirani spoj između radiusa i ulne – između radiusa i ulne razapeta je membrana interossea i njezina su vlakna usmjerena od proksimalno i lateralno prema distalno i medijalno na ulnu

Korijen šake (carpus)

–       tvori ga 8 kostiju pešća, ossa carpi, raaspoređenih u 2 reda po 4 kosti

–       od lateralne strane prema medijalno nalazimo u proksimalnom redu kostiju pešća:

• čunastu kost – os scaphoideum
• polumjesečastu kost – os lunatum
• trokutastu kost – os triquetrum
• graškastu kost – os pisiforme

–       u distalnom redu od lateralne strane prema medijalno nalazimo:

• veliku trapeznu kost – os trapezium
• manju trapezoidnu kost – os trapezoideum
• glavičastu kost – os capitatum
• kukastu kost – os hamatum

–       oba reda kostiju korijena šake zajedno čine proksimalno, konveksno i prema distalno konkavno zglobno tijelo

–       osteofibrozni kanal – canalis caropi

Pojedinačne kosti korijena šake

Čunasta kost – os scaphoideum

–       najveća kost proksimalnog reda

–       ima izbočinu – tuberculum ossis scaphoidei koja je na strani dlana opipljiva i kroz kožu

–       proksimalno je uzglobljena s radiusom, te distalno s os trapezium i os trapezoideum

–       krvne žile ulaze u kost uzduž hrapave strane, ali u trećine ljudi krvne žile ulaze samo s distalne strane u kost

Polumjesečasta kost – os lunatum

–       uzglobljena je proksimalno s radiusom i s discus articularis, medijalno s os triquetrum, lateralno s os scaphoideum i distalno s os caputatum, a katkada i s os hamatum

Trokutasta kost  – os triquetrum

–       približno je nalik na piramidu koje je vrh usmjeren medijalno

–       lateralno nalazimo basis koja se uzglobljuje s os lunatum

–       na strani dlana ima malu zglobnu ploštinu za uzglobljenje s os pisiforme

Os pisiforme

–       najmanja kost pešća i kroz kožu je možemo dobro napipati

Os trapezium

–       sadrži izbočinu – tuberculum ossis trapezii – koja je opipljiva pri dorzalnoj fleksiji šake

–       medijalno nalazimo usjek za tetivu m.flexor carpi radialis, a distalno je sedlasta zglobna ploština za prvu metakarpalnu kost

Os trapezoideum

–       šira je na strani hrpta šake nego na strani dlana

–       proksimalno se trapezoidna kost uzglobljuje s os naviculare, distalno s drugom metakarpalnom kosti, lateralno s os trapezium i medijalno s os capitatum

Os capitatum

–       najveća karpalna kost

–       zglobne ploštine ima na proksimalnoj strani za uzglobljenje s os scaphoideum i os lunatum, lateralno za os trapezoideum, medijalno za os hamatum i distalno najvećim dijelom za treću, te dijelom za drugu i četvrtu metakarpalnu kost

Os hamatum

–       dobro je opipljiva i na strani dlana ima hamulus koji je zaokrenut lateralno, a na njega se veže m.flexor digiti minimi brevis i s lig.pisohamatum

Kosti zapešća i prstiju

Kostiju zapešća, ossa metacarpalia, ima 5 i oblikuju ih glava, caput, tijelo – corpus, i osnovica – basis

Na oba kraja kosti su zglobne ploštine za spoj s kostima pešća, a distalno s kostima prstiju.

–       na strani dlana metakarpalne su kosti blago konkavne  dorzalno su blago konveksne

–       proksimalna zglobna ploština prve kosti zapešća je sedlasta, a druga metakarpalna kost ima proksimalno zglobnu ploštinu za uzglobljenje s kostima pešća i na medijalnoj strani zglobnu ploštinu za treću metakarpalnu kost

–       treća metakarpalna kosr ima proksimalno na dorzalnoj i radijalnoj strani processus styloideus, a radijalno zglobnu ploštinu za uzglobljenje s drugom kosti zapešća

–       na ulnarnoj strani nalazimo 2 zglobne ploštine za spoj s 4. metakarpalnom kosti

–       4. metakarpalna kost iam na radijalnoj strani dvije zglobne ploštine i ulnarno jednu za spoj s petom metakarpalnom kosti

Kosti prstiju – ossa digitorum manus

–       osim palca imaju 3 članka, phalanges i to:

• phalanx proximalis
• phalanx media
• phalanx distalis

–       palac ima samo 2 članka

Phalanx proximalis

–       na strani dlana je plosnat, a dorzalno je u transverzalnom smjeru konveksan i ima oštre rubove gdje se vežu fibrozne ovojnice tetive mišića fleksora

–       proksimalni članak ima – corpus phalangis, distalno caput (trochlea) phalangis i proksimalno basis phalangis

–       na osnovici članka se nalazi valno konkavna ploština za uzglobljenje s kostima zapešća

Phalanx media

–       ima na osnovici greben koji je sukladan glavici, caput phalangis proksimalne falange

Phalanx distalis

–       ima također na osnovici greben

–       na palmarnoj strani distalnog kraja kosti nalati se hrapavost na koju se veže tetiva m.flexor digitorum profundus

–       tu nalazimo i ploču tuberositas phalangis distalis koja oblikuje glavu distalnog članka

Sezamske kosti – ossa sesamoidea

–       redovito se nalaze na zglobnoj ploštini spoja metakarpalne kosti i proksimalnog članka palca i to jedna kost medijalno a druga lateralno

Zglobovi pešća, articulaztiones manus

–       proksimalni zglob šake – articulatio radiocarpea, elipsoidan je zglob kojig tvore proksimalno radius i discus articulatis, a distalno proksimalne kosti pešća

–       zglobna čahura je mlohava, adorzalno je razmjerno tanka i pojačana različitim svezama

–       zglobna šupljina je jedinstvena i česti sadrži plicae synoviales

–       distalni zglob šake – articulatio mediocarpea, oblikuju proksimalni i distalni red kostiju pešća, a šupljina zgloba je nalik na slova S

–       zglobna čahura je na strani zgloba napeta, a na strani hrpta šake je mlohava

–       zglobni prostor je razdijeljen i putem sveza je povezan s proksimalnom zglobom šake

–       plicae synoviales su različito razvijene unutar zgloba

Sveze u području korijena šake

–       oblikuju 4 skupine sveza:

• sveze koje spajaju kosti podlaktice s kostima pešća
• sveze koe međusobno spajaju kosti, ligamenta intercarpea
• sveze između kostiju špešća i zapešća, ligamenta carpometacarpea
• sveze između kostiju zapešća. Ligamenta medacarpea

–       gotovo sve te sveze pojačavaju zglobnu čahuru i djelomice su sveze vodilje za pokrete u zglobovima šake

Gibanja u zglobovima šake

Iz srednjeg položaja moguće su sljedeće kretnje:

–       rubne kretnje, radijalna i ulnarna abdukcija, plošne kretnje fleksije (palmarna fleksija) i ekstenzija (dorzalna fleksija) te međukretnje, odnostno združene kretnje

Rubne kretnje

Radijalna abdukcija se ostavaruje oko dorzopalmarne osi koja prolazi kroz caput ossis capitati.

Čista ulnarna abdukcija uvjetuje naginjanje odnosno pomicanje proksimanih kostiju pešća na stranu hrpta šake

Kretnje se na ulnarnu stranu ostvaruju u dorzopalmarnoj osi koja prolazi kroz caput ossis capitati, a naginjanje kostiju pešća nastaje u radio-ulnarnoj osi

Kretnje u zglobovima pešća

Plošne kretnje

Palmarna i dorzalna fleksija uvjetuje pomake proksimalnih kostiju pešća koje se pri dorzalnoj fleksiji pomiču palmarno, a pri palmarnoj fleksiji dorzalno.

Plošne se kretnje ostvaruju kroz ovje osi istodobno,a opseg kretnji najveće dorzalne i palmarne fleksije je oko 170°.

Kretnje između rubnih i plošnih kretnji

–       articulatio carpometacarpea pollicis