
Obzirom da se u sve površinske vode na prostoru BiH izlijevaju kanalizacione otpadne vode i to bez njihovog prethodnog prećišćavanja, kupanje u rijekama i potocima na području BiH se ne preporučuje, unatoč aktuelnim velikim vrućina i želje ljudi da se u njima rashlade.Kupati se u našim rijekama uvijek je zdravstveni rizik zbog velike mogućnosti pojave virusnih, kožnih i svih drugih zaraznih oboljenja, nego treba posjećivati javna kupalištima, odnosno javnim bazenima.
Rizik zaraze je općenito je veći, što je neka vodena površina manja i slabije protočna, zbog njenog lakšeg zasićenja nepoželjnim tvarima i mikrobima, bilo iz živog i neživog okoliša, bilo od samih kupača. Stoga je za kupanje od prirodnih vodenih površina u načelu najsigurnije more, čemu još pridonosi i slanost morske vode, a najnepovoljnije su nizinske, male vode stajaćice, bare i sl. Bazeni pak posve ovise o ljudima i mogu se tehnički dotjerati do savršene sigurnosti, a sa druge strane biti i vrlo nesigurni ako se održavanje zapusti. Većina naših jezera, starih riječnih rukavaca i šoderica koje kod nas ljeti služe za kupanje imaju manje ili više osobine voda stajaćica, pa to kod kupanja valja imati na umu.
Zarazne bolesti koje se mogu zadobiti kupanjem, nastaju ulaskom uzročnika prisutnih u vodi u organizam kupača preko nekog od ulaza u tijelo: usta, sluznice (oko, nos, spolovilo), oštećenja na koži, katkad i dišni putovi. Preko usta, na primjer gutanjem vode mogu tako nastati crijevne infekcije, virusne i bakterijske, s proljevima i temperaturom, preko tjelesnih sluznica mogu se zadobiti neke tipično kupačke bolesti, na primjer virusna ili klamidijska upala oka, tzv. kupališni konjunktivitis, ili pak infekcija mokraćnih putova. Kroz ranice na koži i sluznicama, a i preko zdrave sluznice oka, može se zaraziti leptospirozom (tzv. ljetnom gripom ili žetvenom groznicom) osobito nakon kupanja u barama i vodama stajaćicama, moguće su i upale uha zbog zadržavanja nečiste vode u vanjskom zvukovodu. Preko probavnog sustava, preko sluznica a i udisanjem vodenog aerosola tj. sitnih kapljica, može se zaraziti enterovirusima, s posljedičnom nekom od bolesti iz te skupine, na primjer serozni meningitis, bolest s proljevom i osipom i sl.
Ipak, srećom, uz sve brojne spomenute mogućnosti, stvaran rizik, odnosno vjerojatnost takve zaraze na kupanju, razmjerno je malen, zahvaljujući tome što se između ostaloga obično ne popije veća količina vode, zdrava koža prepreka je ulasku uzročnika, a sami uzročnici su u vodi najčešće veoma razrijeđeni. Takva povoljna procjena međutim više vrijedi za odrasle ljude i mladež, dok je za malu djecu do 3 godine rizik veći, a za djecu ispod 1 godine još veći, jer su mala djeca još neotporna, a način njihova kupanja pogoduje nastanku infekcija: sjedenje u plićaku s mnoštvom vršnjaka, zagrcavanje i sl. Iz ovih činjenica i iskustva može se lako naslutiti koje okolnosti na kupanju povećavaju mogućnost zaraza te obratno, koje to okolnosti ili postupci smanjuju ili otklanjanju rizike.
Nepovoljni su tako:
- dug boravak u vodi
- kupanje u plićaku gdje ima puno kupača koji dižu sediment s dna
- ronjenje i gledanje u vodi (osim u čistom moru ili sl.)
- gutanje i zagrcavanje vodom
- kupanje male djece ispod tri godine života, a osobito one ispod jedne godine starosti
Rizici se, naprotiv, otklanjaju ovako:
- izbjegavanje ulaska vode u usta i gutanja vode
- izbjegavanje gledanja u vodi
- izbjegavanje živahnih oblika kupanja, skakanja, prskanja, guranje pod vodu i sl, ako
- sumnjamo je li voda čista
- ne ostajanje u vodi (pre)dugo
- tuširanje čistom vodom nakon izlaska iz vode, jezera, bazena, odnosno na kraju kupanja (izuzetak opet može biti čisto more) a kod kuće, ponovo kupanje toplom vodom i sapunom
- oprez i nadziranje kupanja male djece
Važnost primjene spomenutih mjera opreza raste i sve je veća, što je voda u kojoj se odlučimo kupati nečistija odnosno nesigurnija.
Uz ove čimbenike, vezane pretežno uz same kupače, postoje i vrlo važni opći čimbenici koji mogu biti izvor rizika ili pak nasuprot jamčiti sigurnost.
Tako uz ostalo rizik povećava:
- ulaz kanalizacijskih i otpadnih voda u neke jezero ili kupalište, kao i nedostatak sanitarija uz obalu
- velik broj kupača
- visoka temperatura vode
Nasuprot, za čuvanje zdravlja ljudi, a i samih voda odnosno vodenih biotopa, važno je na vodenim površinama koje želimo rabiti za kupanje nastojati:
- spriječiti utok bilo kakve kanalizacije ili procjeđivanje sadržaja septičnih jama u
vodu gdje se kupaju kupači. Na moru se to obično postiže izvodom kanalizacijskih
cijevi dovoljno duboko i daleko od plaža.
- nadzirati ispravnost kanalizacijskih uređaja
- održavati urednost obala i okolice, da kod kiša ne dođe do sapiranja nečisti u vodu, a s time je izravno u vezi i potreba dovoljnog broja sanitarnih uređaja uz obalu kupališta ili na bazenima.
- regulirati broj kupača, što je obično teško izvedivo.
Ako se radi o bazenima, svakako na čistoću i sigurnost vode utječe i ponašanje kupača odnosno poštivanje bazenskih higijenskih pravila, na primjer tuširanje prije ulaska u bazen, uporaba sanitarija i dr.
Nad većinom, ili u pojedinim državama nad svim javnim kupališnim mjestima, morskim kupalištima, jezerima, rijekama, a i bazenima postoji stalan zdravstveni nadzor nad sigurnošću vode za kupanje, s mikrobiološkom i kemijskom kontrolom vode te izviđanjem na terenu radi uočavanja i otklanjanja nekog od spomenutih rizika, a bazeni se uz to još i redovno dezinficiraju, obično klornim preparatom uz filtraciju i izmjenu vode.
Pogledajte: sunčane opekline i zaštita od sunca
Be the first to comment