
Folna kiselina sama nije djelotvorna pa se u organizmu pretvara u koenzim, tetrahidrofolnu kiselinu – biološki aktivni oblik važan za biosintezu aminokiselina i purinskih baza, u prvome redu timina osnove za izgradnju nukleinskih kiselina. Deficit folne kiseline u prehrani uzrokuje megaloblastnu anemiju, što je prava rijetkost u razvijenim zemljama i izazvanu poremećajima resorpcije uslovljenim malapsorpcijskim sindromom. U ženskom dijelu populacije koja planira trudnoću danas se pridaje sve veća važnost zadovoljavajućem unosu folne kiseline radi prevencije spine bifide.
Izvori su: jetra, bubrezi, zeleno povrće, kvasac i orasi.
Dnevne potrebe djece do godinu dana su 80 μg folat ekvivalenta, za djecu od 1-9 godine potrebe se kreću od 160-330 μg; i muške i ženske osobe starije od 10 godina trebaju 400 μg; ženske osobe u trudnoći trebaju 600 μg, a u periodu laktacije 500 μg.
Be the first to comment