Poremećaji srčanog ritma

Srčana aritmija predstavlja nepravilan ritam rada srca ili prekide u normalnom radu. Ritam rada se može bit stalan ili povremen te ubrzan (tahiaritmija) ili usporen (bradiaritmija).

Fiziološki vodič srčanog ritma je SA čvor sa frekvencijom 60-80 Hz, a zatim idu:

• AV čvor 40-60Hz
• Hisov Snop 40-50Hz
• Purkinijeve niti 20-30Hz

Normalan ritam kojeg predvodi SA čvor zove se normotopni ritam a ako ga predvodi bilo koji drugi dio miokarda zove se ektopni ritam. U ektopnom ritmu imamo ektopičnog predvodnika koji može biti bilo gdje u miokardu, najčešće u AV čvoru ili hisovom snopu ali može biti i u drugim djelovima miokarda gdje su iz različitih razloga stvorena žarišta koja okidaju odgovarajućim ritmom. Što se tiče regulacije rada srca ono je uglavnom pod djelovanjem vagusa čija stimulacija usporava rad srca, a smanjenje tonusa vagusa ubrzava rad. Uz to na rad srca utiču i simpatikusna vlakna. Poremećaje srčanog ritma djelimo na dvije osnovne grupe i to:

• Poremećaji u stvaranju ritma
• Poremećaji u provođenju impulsa

Poremećaji u stvaranju ritma

• Nomotopni poremećaji

1. sinusna aritimija
2. sinusna tahikardija
3. sinusna bradikardija
4. sinusna pauza

• Ektopni poremećaji

1. ekstrasistole (ventrikularna, nodalna, atrijalna)
2. nodalni ritam
3. paroksizmalna tahikardija
4. undulacija i fibrilacija komora i pretkomora

Poremećaji u provođenju impulsa

• Usporeno provođenje impulsa

1. Sinaurikularni blok
2. Atrioventrikularni blok
3. Interfernetna disocijacija
4. Paraaritmija
5. Lutanje centra vodiča
6. Blok Tavarine grane

• Ubrzano provođenje impulsa

1. WPW sindrom (wolf-parkinson-white)