Ishrana prije i u toku trudnoće

Ishrana u trudnoći
Ishrana u trudnoći
Ishrana u trudnoći
Ishrana u trudnoći

Pravilna i uravnotežena prehrana prije trudnoće može povećati šanse za začećem, a u trudnoći osigurati sve potrebno za rast i razvoj ploda

Prehrana prije trudnoće ima važan utjecaj za optimalan razvoj i rast fetusa. Od posebne je važnosti folna kiselina, vitamin iz skupine B kompleksa. Za vrijeme trudnoće dnevne potrebe za folnom kiselinom povećavaju se gotovo 100%. Preporučuje se uzimati 400 µg folne kiseline u obliku suplementa 4 tjedna prije planirane trudnoće i prvih 12 tjedana trudnoće. Folna kiselina igra važnu ulogu u stvaranju krvnih stanica, u sintezi nukleinskih (DNK) i nekih drugih aminokiselina, normalnom funkcioniranju živčanog sustava, a njezin nedovoljan unos u trudnoći povezuje se s defektom neuralne cijevi u embrija. Iako je zastupljena u hrani (tamnozeleno povrće, naranče, proizvodi obogaćeni folnom kiselinom − žitarice, neke vrste brašna), preporučuje se uzimati suplement folne kiseline u dozi od 400 µg, jer se normalnom prehranom ta količina teško može unijeti. Zbog visokog postotka neplaniranih trudnoća, ženama u reproduktivnoj dobi koje bi mogle zatrudnjeti općenito se preporučuje da uzimaju suplemente folne kiseline.

Također, prije trudnoće preporučuje se stvoriti zalihe željeza, jer će se tijekom trudnoće povećati potreba za željezom zbog rasta placente i volumena krvi. Hrana bogata željezom jest: crveno meso, grah, tamnozeleno povrće, kruh od cjelovitih žitarica te hrana obogaćena željezom kao npr. žitarice za doručak. Vitamin C pomoći će apsorpciju ne-hem željeza, dok će kava ili čaj smanjiti njegovu apsorpciju. Studije su pokazale da za reproduktivno zdravlje muškaraca i pokretljivost sjemena važnu ulogu imaju minerali selenij i cink pa se preporučuje prehrana bogata tim elementima. 80% selenija dobiva se iz namirnica životinjskoga podrijetla, najviše iz ribe, a dobri su izvori i žitarice, školjke, mliječni proizvodi te pivski kvasac. Hrana bogata cinkom jest: meso, riba, školjke, mliječni proizvodi, suncokret, pšenica, zob…

Energetske potrebe trudnica

Potrebe u kalorijama u trudnoći bitno se ne razlikuju od uobičajene potrebe odrasle žene. Od 4. mjeseca trudnoće treba unositi samo otprilike 200 − 300 kcal više, što su npr. dvije veće jabuke i jedna banana, ili šaka orašastog i suhog voća koji se mogu raspodijeliti kao užina tijekom dana. “Jesti za dvoje” nije potrebno. Redukcijske dijete u trudnoći su zabranjene. Tijekom dana potrebno je uzimati lagane obroke 5 − 6 obroka na dan. Trebalo bi jesti svaka 3 sata (3 glavna obroka + 2 do 3 užine). Izbjegavajte duža gladovanja. Prednost treba dati hrani koja nije “opterećena” suvišnim kalorijama:

1. bjelančevine (jaja, perad ili riba, mlijeko i/ili mliječni proizvodi, grah, tofu)

2. ugljikohidrati (voće, povrće, cjelovite žitarice)

3. ‘poželjna’ masnoća (maslinovo ulje, orašasti plodovi, masna riba, avokado, sjemenke).

Porast težine

Optimalan porast težine tijekom drugog i trećeg tromjesečja iznosi oko 300 − 500 g na tjedan. Prosječan porast težine u trudnoći jest oko 12 kg (između 11,5 i 16 kg). Porast težine u trudnoći također ovisi i o tjelesnoj težini i ženinoj građi prije trudnoće. Primjeren porast težine u trudnoći ujedno smanjuje rizik od komplikacija tijekom trudnoće i porođaja, te premale porođajne težine (optimalna porođajna težina jest između 3,1 i 3,6 kg). Žene koje dobiju više kilograma tijekom trudnoće imaju veći rizik od razvitka bolesti koje su povezane s pretilošću. Te bolesti uključuju gestacijski (trudnički) dijabetes, hipertenziju (povišeni krvni tlak) uzrokovanu trudnoćom, preeklampsiju i kongenitalne bolesti (prirođene anomalije).

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.