Klasifikacija i klinička slika Epilepsija

Definicija Epilepsije

Epilepsija je jedno od najčešćih neuroloških stanja. Ovu bolest karakteriše ponavljanje napada koji se manifestuju u vidu poremećaja svijesti, pokreta (grčevi), sjećanja i opažanja. Napadi su izazvani poremećajem moždane funkcije i u suštini predstavljaju hronični poremećaj ćelija moždane kore koje iz različitih razloga postaju “prepodražljive” i reaguju sinhronim izbijanjem električnih impulsa.

Samo jedan napad nije epilepsija sa dijagnostičkog i terapijskog gledišta, pri čemu ni dramatičnost napada nije bitna.

Riječ epilepsija dolazi od grčke riječi epilambano što znači zgrabiti, ščepati, napasti. U narodu je ova bolest poznata kao padavica.

Etiologija

Epilepsija se dijeli na dvije grupe:

• idiopatska, esencijalna, genuina  ili ”prava” za koju ne znamo uzrok i
• simptomatska epilepsija koja je posljedica nekog poznatog cerebralnog ili općeg oboljenja.

Čest uzrok simptomatske epilepsije su traume mozga, tumori mozga, vaskularna oštećenja, upale (encefalitis, meningitis, apsces), alkohol, endokrini poremećaji (hipo i hipernatremija, hipokalcemija, hipoglikemija itd.), te degenerativne bolesti.

Ako epilepsija počinje poslije 25. godine života, uvijek moramo sumnjati na simptomatsku epilepsiju.

Kod idiopatskih epilepsija važnu ulogu ima nasljednost.

Pojavi epileptičkih napada mogu doprinijeti različiti provocirajući faktori kao što su izostanak sna, uživanje alkohola, povišena tjelesna temperatura, ritmički podražaji zvukom ili svjetlom (npr. u diskoteci) i psihološki faktori.

Klasifikacija i klinička slika

Epilepsija ima više različitih oblika. Njihova klasifikacija je vrlo komplikovana. Međutim, osnovni je princip da napad može biti ili parcijalni (fokalni, žarišni) ili generalizovani. Parcijalni napadi imaju epileptogenu aktivnost ograničenu u jednom dijelu mozga i ne moraju biti praćeni gubitkom svijesti. Generalizovani napadi zahvataju difuzna područja mozga i vezani su sa gubitkom svijesti.

Parcijalni napadi se nazivaju i fokalni jer kod ovih napada najčešće  postoji epileptično žariše ili fokus iz kojeg napad počinje. Svijest kod parcijalnih napada je očuvana, međutim ,u tzv. kompleksnim parcijalnim napadima svijest je poremećena. Napad također može početi kao parcijalni napad, a zatim se proširiti difuzno po mozgu, dovesti do gubitka svijesti i do generalizovanog napada, pa tada govorimo o parcijalnom napadu sa sekundarnom generalizacijom.

Pored ove dvije grupe napada postoji i grupa napada koji se označavaju kao “neklasificirani” čak i nakon intenzivnog ispitivanja, što se može desiti kod pacijenata sa rijetkim napadima ili za koje nemamo adekvatnih podataka.

Tabela pojednostavljene klasifikacije epileptičnih napada prema Međunarodnoj ligi protiv epilepsije:

Parcijalni napadi

• jednostavni parcijalni napad
  • sa motoričkim simptomima (Džeksonovi napadi)
  • sa senzitivnim (osjetnim) simptomima
  • sa autonomnim simptomima
  • sa psihičkim simptomima (uključujući halucinatorne doživljaje i promjene svijesti)
• kompleksni parcijalni napadi
  • sa jednostavnim početkom i naknadnim poremećajem svijesti
  • sa poremećajem svijesti na početku
• parcijalni napadi koji se sekundarno generalizuju
  • jednostavni napadi koji se generalizuju
  • kompleksni napadi koji se generalizuju
  • jednostavni napadi koji prelaze u kompleksne koji se generalizuju

Generalizovani napadi

• apsansi (petit mal)
  • tipični apsansi
  • atipični apsansi
• toničko klonički napadi (grand mal)
• tonički napadi
• klonički napadi
• mioklonički napadi
• atonički (astatični) napadi

III Neklasifikovani napadi

IV Posebni napadi