Jedini način na koji se može sprijeciti širenje virusa morbila (Ospice ili Krzamak ili devetodnevne ospice) je vakcinacija i dizanje specificnog imuniteta protiv infekcije virusom morbila, a nespecificni imunitet ne može sprijeciti infekciju sa virusom morbila, tu pomaže samo vakcinacija, kazala je akademik prof. dr Mirsada Hukic.
Epidemija ospica u I. Sarajevu
Prokomentarisala je i pisanja medija da je u Istocnom Sarajevu proglašena epidemija virusa morbila.
Zavod za javno zdravlje Federacije BiH izdao je Mjesecni bilten o kretanju zaraznih bolesti ZZJZFBIH iz kojeg se, kako je kazala, vidi da je broj oboljelih od morbila povcan, ali ne u epidemijskom obimu. “S obzirom na nisku pokrivenost vakcinom, treba pratiti stanje obolijevanja od morbila i provoditi sve preventivne mjere kako bi se sprijecio nastanak epidemije”, naglasila je prof. dr Hukic.
Dodala je da je pokrivenost vakcinacijom u BiH daleko od željene.
“Vakcinacija na podrucju FBiH bila je u prosjeku 63,50 posto za prošlu godinu, što znaci da su neki kantoni imali i nižu pokrivenost vakcinacijom. Ovakav katastrofalno nizak procent pokrivenosti virusa je savršen preduslov za nastanak epidemija. Svake godine u BiH se prijavljuju pojedinacni slucajevi obolijevanja, a to je i nacin kako se virus morbila održava u zajednici. Od februara 2014. do marta 2015. godine od morbila u BiH je oboljelo 4.649 osoba razlicite starosne dobi. Bolest su u visokom procentu pratile komplikacije, medu kojim su najcešce bile upale pluca i moždanih ovojnica i mozga”, rekla je Hukic.
Osvrnula se i na znacaj vakcinacije i kazala da su zahvaljujuci širenju razlicitih dezinformacija, mladi roditelji u velikom strahu od vakcinacije i eventualnih komplikacija koje mogu nastati kao posljedica vakcinacije
“Komplikacije nakon vakcinacije zdrave djece su izuzetno rijetke i najcešce se manifestuju kao blago povišena temperatura. Dijete prije vakcinisanja treba da bude pregledano. Djeca koja imaju neku akutnu zaraznu bolest ne vakcinišu se dok ne ozdrave. S druge strane djeca koja boluju od imunoloških i metabolickih bolesti se ne vakcinišu. Ona budu zašticena, ako su osobe u njihovoj okolini imune (vakcinisane) i sprecavaju širnje imuniteta”, pojasnila je Hukic.
Dodala je da je potrebno sedam do deset dana nakon imunizacije da se razvije zaštitni imunitet. Hukic je govorila i o porastu broja oboljelih od vodenih ospica (ili pljuskavice, a izaziva ih virus varicella zoster).
“Tacno je da je broj oboljelih od vodenih ospica povecan, ali se ne radi o epidemiji. U našoj zemlji vakcinacija protiv varicele nije obavezna, tako da veliki broj osoba preboli ovu bolest u djetinjstvu”, rekla je Hukic.
S obzirom na to da vecina ljudi ne razlikuje ove dvije zarazne bolesti, Hukic je naglasila da su morbili (krzamak) i vodene ospice (varicela) izazvane razlicitim virusima i klinicki se potpuno razlikuju.
“I jedna i druga bolest pocinju sa povišenom temperaturom. Kod morbila se javlja crveni osip, a kod vodenih ospica po koži se javljaja prvo crvenilo, vodeni mjehurici i na kraju kraste, koje otpadaju, a poslije njih ne ostaje ožiljak”, kazala je Hukic i dodala da su ovo virusne bolesti i za njih nema specificne terapije, “koristi se samo simptomatska terapija”.
Prof. dr Mirsada Hukic je uputila poruku svim gradanima naglašavajuci da širenje virusa može sprijeciti samo vakcinacija protiv morbila.
“Zbog navedenog, roditelji vakcinišite svoje dijete i tako cete ga zaštititi od teške, ponekad smrtonosne bolesti, a sa druge strane zaštitit cete i sve one koji su imunološki kompromitovani i ne mogu se sami braniti od bolesti”, porucila je Hukic gradanima i dodala da postoji i druga mogucnost, “da se izbjegavaju osobe koje su oboljele i koje su u fazi inkubacije, odnosno da su zaražene, a još nemaju znakove bolesti, to je prakticno nemoguce prepoznati i svako dijete koje ide u obdanište ili školu, potencijalno je izloženo riziku od infekcije”.
Be the first to comment