Štetno dejstvo nikotina

Štetno dejstvo nikotina
Štetno dejstvo nikotina

Pušenje cigareta smatra se jednim od najznačajnijih faktora rizika ateroskleroze. Pušenjem se skraćuje život za 8 do 9 godina. Nikotin kao jedan od najvažnijih sastojaka duhanskog dima, djeluje na sve organe i organske sisteme u tijelu. Pored katranskih spojeva u duhanskom dimu koji su izraziti kancerogeni te uzrokuju oko 50 % svih malignih tumora, nikotin dovodi do smanjenog prijenosa kisika u tkiva, pojačane sklonosti ka zgrušavnaju krvi, oštećuju stijenke krvnih žila (smanjuje se elastičnost a zbog odlaganja masnih tvari žile zadebljavaju) te se time predisponira mogućnost ranijeg nastanka aterosklerotskog procesa.
Ispitivanje aterosklerotskih promjena moždanih arterija u pušača pokazale su promjene u oko 70 % pušača, a zadebljanje stijenke vratnih krvnih žila u oko 23 % pušača. U pušača koji puše 20 cigareta dnevno dokazan je porast rizika 3-5 puta u odnosu na nepušače. Istovremeno djelovanje pušenja i visokog krvnog pritiska povećava rizik od moždanog udara i do 20 puta.

Prestanak pušenja dovodi do smanjenja aterosklerotskih promjena i smanjenja rizika. U odvikavanju od pušenja od velike je važnosti edukacija pušača o tome zašto je njihovo ponašanje faktor rizika za nastanak moždanog udara.
Postoji više načina kako prestati pušiti, kao npr. nikotinski flasteri, žvakače gume i različiti programi odvikavanja od pušenja, ali naglašavamo da je najvažnije pružiti, podršku osobi koja prestaje pušiti.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.