Voda čini najveći dio organizma i njena količina je različita u pojedinim životnim dobima; novorođenče ima više vode u organizmu u odnosu na starije osobe. Takođe njena količina ovisi o količini unesene vode, količini izlučene i metabolički stvorene vode u organizmu. Da bi se održao sastav i količina vode u organizmu neophodno je da se ovi procesi uravnoteže.
Dnevno se u organizam prosječno unese 2300 ml vode:
- 2100 ml se unese u sastavu hrane i napitaka
- 200 ml se stvori u organizmu u toku oksidativnih procesa metabolizma ugljikohidrata.
Unos vode je različit kod razčitih ljudi, čak postoje i razlike kod istih ljudi u različitim danima, zatim ovisi o navikama, klimi, stupnju fizičke aktivnosti.
Da bi se održala ravnoteža, mora se izbaciti 2300 ml vode i to:
- putem bubrega se izluči 1400 ml
- znojem 100 ml, ovo se može povećati ovisno o temperaturi okoline kao i kod teških fizičkih radova.
- putem fecesa 100 ml
- ostatak od 700 ml se izluči difuzijom kroz kožu i sluznicu respiratomog sistema. To je takozvani neosjetni gubitak tekućine ili perspiratio insensibilis, neosjetni gubitak tekučine kroz kožu iznosi oko 300-400 ml dnevno. Veći gubitak tekućine će spriječiti sloj holesterola u potkožnom tkivu, ukoliko se on ošteti npr. kod opekotina gubitak tekućine kroz kožu se može izrazito povećati.
Ovo je vanjsko kruženje vode, a pored njega postoji i unutrašnje kruženje vode, tj kruženje vode u probavnom sistemu. U probavnom sistemu se luče probavni sokovi, ali se većina te vode u tankom crijevu ponovo reapsorbira, samo se mala količina izbacuje.
Različita stanja mogu narušiti ravnotežu unosa i izlučivanja tekućine:
- mišićni rad povećava izlučivanje tekućine na dva načina: znojenjem i difuzijom kroz kožu i preko respiratomog sistema
- različita oboljenja i stanja – diareja, povraćanje, opekotine, hipotermija, hiperhidratacija (edemi), dehidracija, itd.
Be the first to comment