Fiziologija krvnih žila

Uloga cirkulacije je da servisira potrebe tkiva, to jest da tkivima donosi kisik i hranljive tvari, a da iz tkiva odstranjuje CO₂ i druge produkte metabolizma. Cirkulaciju koja je sastavljena od velikog broja paralelno i serijski spojenih krvnih žila dijelimo na:

• Sistemsku i
• Plućnu.

Dijelovi cirkulacije su:

• Arterije – velike, srednje i male. Njihov zadatak je da provode krv pod visokim pritiskom. Zbog toga imaju jako dobro razvijen mišićni sloj u svome zidu.
• Arteriole – nastaju grananjem arterija. Djeluju poput kontraktilnih valvula, čime reguliraju protok krvi kroz kapilare. Zbog toga i one imaju dobro razvijen mišićni sloj.
• Kapilare – Iz arteriola krv prelazi u kapilare. To su veoma jednostavno građene krvne žile. Njihov zid gradi bazalna membrana i jedan sloj endotelnih stanica. Ovakva građa je prilagođena njihovoj funkciji, a to je razmjena plinova i hranljivih materija između krvi i tkiva. Na ulazu u kapilare se nalazi prekapilarni sfinkter koji poput arteriola svojom kontrakcijom i relaksacijom nadzire protok krvi kroz kapilare.
• Venule i vene – Iz kapilara krv preko venula ide u vene (male, srednje i velike), čiji je zadatak da prenose krv pod niskim pritiskom prema srcu. Međutim, i one imaju u svome zidu mišićne niti koje svojom kontrakcijom mogu potiskivati krv prema srcu.

Od ukupne količine krvi, u sistemskoj cirkulaciji se nalazi 84% krvi (od toga 64% u sistemski venama, arterijama 13%, a u kapilarama i arteriolama 7%). Ostatak od 16% nalazi se u plućima 9% i srcu 7%.