Potrebe u proteinima individue, prema ekspertskoj grupi SZO, su definisane kao najniži energetski unos proteina, koji je u ravnoteži sa gubitkom azota iz organizma, kod ljudi koji održavaju energetski balans na umjerenom nivou fizičke aktivnosti. Kod djece, trudnica i dojilja potrebe u proteinima uključuju i neophodnu količinu proteina potrebnu za depoziciju proteina u tkiva ili za sekreciju mlijeka, u količinama koje su udružene sa dobrim zdravljem (SZO). Siguronosni dnevni unos obuhvata potrebe u bjelančevinama, izražene kroz visoko vrijedne bjelančevine jajeta, mlijeka i mesa/ribe iskazane u gramima na kilogram tjelesne mase, uvećan za procenat digestibilnosti ili «neto proteinske utilizacije», što je indikator svarljivosti i stope usvajanja proteina u organizmu čovjeka. U pokrivanju dnevnih energetskih potreba, udio bjelančevina iznosi 10-15%. RDA je predložila unos od 0,8 g/kg tjelesne mase, što za osobu od 70 kg iznosi 56 gr na dan. Rast i razvoj organizma zahtijeva povećan unos bjelančevina. Prema RDA u prvih 6 mjesci života je to 2,2 g/kg TM, a u sljedećih 6 mjeseci 1,6 g/kg TM. U posebnim fiziološkim stanjima potrebe se uvećavaju u odnosu na osnovne potrebe, pa je to za trudnoću dodatak od 10 g/dan , a za period dojenja dodatak od 15-20 g/dan (RDA 1989). Sportske aktivnosti takođe utiču na povećanje dnevnih potreba u bjelančevinama 1,2-1,4-1,8 g/kg. Potrebe za bjelančevinama u individualnoj dnevnoj dijeti za odrasle mogu da se izračunaju prema sljedećoj formuli:
Količina bjelančevina g/dan = 0,75 x ITM x 100/90
- Gdje je 0,75 siguronosni dnevni unos (g/kg)
- ITM idealna tjelesna masa u kg
- 100/90 faktor digestibilnosti za naše područje
U ishrani zdrave odrasle populacije odnos animalnih naprama vegetabilnim proteinima treba da je 1:1.
Be the first to comment