Bijelo masno tkivo – unilokularno

Masno tkivo

• Je posebna vrsta vezivnog tkiva u kojem prevladavaju masne stanice (adipociti).
• jedan od najvećih organa u tijelu (15-20 % u muškaraca, a 20-25% u žena normalne težine )
• najveće spremište energije u tijelu , u obliku triglicerida
• trigliceridi – nisu tako gusti kao glikogen , kalorijska vrijednost im je veća ( 9,3 kcal/gramu)
• osjetljivo je na živčane i hormonske utjecaje
• slabo vodi toplinu, pa sudjeluje u toplinskoj izolaciji tijela
• pomaže učvršćivanju organa u njihovim položajima

Bijelo masno tkivo – unilokularno

Građeno je od stanica koje u potpuno razvijenom obliku u svojoj citoplazmi sadržavaju jednu veliku kapljicu žute masti. Boja varira i potječe od karotenoida raspršenih u masnim kapljicama. Nalazi se po cijelom tijelu osim u vjeđama, penisu, mošnjama i čitavoj uški osim u resici.

Stanice: pojedinačno su okrugle, ali u tkivu su zbijene pa su poligonalne, jezgre su spljoštene i potisnute uz rub stanice. Najdeblji rub citoplazme oružuje staničnu jezgru i sadržava golđijev aparat, mitohondrije, slabo razvijene cisterne hrapavog endoplazmatskog retikuluma i slobodne poliribosome. Tanki rub citoplazme oko kapljice mast sadržava mjehuriće glatkog endoplazmatskog retikuluma , nešto mikrotubula i mnogobrojne pinocitotske mjehuriće. Kapljice masti su okružene intermedijarnim filamentima vimentina. Svaka masna stanica okružena je bazalnom laminom. Nepotpuno je podijeljeno u režnjiće vezivnim tkivom koje sadržava dosta krvnih žila i živaca. Retikulinska vlakna isprepletena u mrežicu obavijaju svaku masnu stanicu i sve ih međusobno ujedinjuju. Masne kiseline u tim stanicama potječu od masti iz hrane. Ona dolazi do masnih stanica u obliku hilomikronskih triglicerida , triglicerida sintetiziranih u jetri i dovedenih do masnog tkiva u obliku VLDL, te sintezom triglicerida od slobodnih masnih kiselina i glicerola iz glukoze u samim masnim stanicama.

Hilomikroni

• su tjelešca nastala u crijevnim epitelnim stanicama i apsorbirana u krvnu plazmu i limfu mezenterija
• sastoje se od središnjeg dijela, sastavljenog pretežno od triglicerida i malo holesterolskih estera okruženih stabilizacijskim slojem apolipoproteina, holesterola i fosfolipida

Lipoproteini vrlo male gustoće

• imaju razmjerno više lipida u svojem površinskom sloju, jer su manji, imaju različite apolipoproteine na površini te za razliku od hilomikrona sadržavaju više holesterolskih estera u odnosu na trigliceride

Hilomikroni i VLDL

• hidroliziraju se pomoću lipoprotein-lipaze na luminalnoj (unutrašnjoj) površini stijenke krvnih kapilara masnog tkiva. Taj se enzim sintetizira u masnoj stanici i prenosi se do membrane endotela kapilare

Unutar adipocita masne kiseline reagiraju sa međuproizvodom metabolizma glukoze glicerolfosfatom pa nastaju trigliceridi koji se pohranjuju u kapljicama triglicerida. Mitohondriji i glatki endoplazmatski retikulum aktivno sudjeluju pri ulasku i pohranjivanju lipida. Prijelaz masnih kiselina kroz citoplazmu u masnu kapljicu nije sasvim razjašnjen, ali pri tome mogu poslužiti specifični bjelančevinski prenosioci. Masne stanice mogu sintetizirati masne kiseline od glukoze, inzulin ubrzava taj proces, a stimulira i ulazak glukoze u masne stanice te povećava sintezu lipoprotein-lipaze. Kad se tkivo podražuje noradrenalinom (postgangliska simpatička živčana vlakna), s pomoću adenil-ciklaze se aktivira enzim – lipaza osjetljiva ne hormone (triglicerid–lipaza) enzim razgrađuje molekule triglicerida, smještene na površini masnih kapljica, a relativno netopljive masne kiseline prenose se serumskim albuminom u druga tkiva. Glicerol koji je topljiviji, ostaje slobodan, te ga preuzima jetra. Masno tkivo ima također sekrecijsku ulogu sintetizira nekoliko molekula koje se šire krvlju i ostaju pričvršćene za endotel kapilara koje se nalaze oko masnog tkiva (npr. lipoprotein-lipaza) leptin – sudjeluje u regulaciji količine masnog tkiva u tijelu, te uzimanju hrane. Djeluje većinom u hipotalamusu tako što smanjuje unos hrane i povećava iskorištavanje energije. Simpatički dio autonomnog živčanog sustava bogato inervira i bijelo i smeđe masno tkivo. U bijelom masnom tkivu, živčani završetci se nalaze samo unutar stijenki krvnih žila; adipociti nisu direktno inervirani. Oslobađanje neurotransmitera noradrenalina aktivira lipazu osjetljivu na hormone. Kad je organizmu potrebna mobilizacija lipida, ona se ne zbiva ravnomjerno u svim dijelovima tijela. Najprije se mobiliziraju lipidi iz potkožnih, mezenterijskih i retroperitonealnih nakupina masnog tkiva u rukama, nogama i retroorbitalnim masnim jastučićima, otporno je i na duže gladovanje (i do 40 dana). Nakon takvih razdoblja bijelo masno tkivo izgubi sve svoje lipide i postaje tkivom koje sadržava poligonalne ili vretenaste stanice s malo masnih kapljica.

Histogeneza bijelog masnog tkiva

Masne se stanice razvijaju od lipoblasta koji potječu od mezenhima. Sliče fibroblastima, ali imaju sposobnost nakupljanja masti u citoplazmi. Kapljice masti su najprije odvojene jedna od druge, ali se ubrzo stapaju u jednu veću kap. Lipoblasti ili nezrele masne stanice koje sadržavaju više od jedne kapljice masti nazivaju se adipociti. U multilokularnom stanju spremišta masti se počinju nakupljati u 30.tjednu trudnoće.

Nakon rođenja nove masne stanice se razvijaju oko malih krvnih žila, gdje ima nediferenciranih mezenhimskih stanica, a nakon rođenja prehrambeni i drugi utjecaji dovode do povećanja broja adipocita, nakon tog razdoblja njihov se broj više ne povećava.