Fiziologija debelog crijeva

Debelo crijevo
Debelo crijevo
Debelo crijevo
Debelo crijevo

Glavne funkcije debelog crijeva su:

  • apsorpcija vode i elektrolita iz himusa – za to je zadužena proksimalna polovina koja se naziva apsorpcijski kolon.
  • pohranjivanje fekalnih masa – to se obavlja u distalnoj polovini kolona, te se taj dio naziva središnji kolon.

Kretnje debelog crijeva su trome i možemo ih podjeliti u 2 skupine:

  • kretnje miješanja (haustracije): Zajednička kontrakcija kružne i longitudinalne muskulature (tenie coli) uzrokuje vrčasto izbočenje nepodraženih dijelova prema vani, te nastaju haustracije, koje dosegnu vrhunac za 30 sekundi, a u narednih 60 sekundi nestaju. One se polako pomiču prema anusu i potiskuju sadržaj. Fekalne mase se sporo valjaju, čime se izlažu sluznici crijeva, pa se tekućina i otopljene tvari apsorbiraju. Od 1500 ml himusa ostaje 80- 200 ml, što odlazi stolicom.
  • kretnje potiskivanja ili masovne kretnje

Potiskivanje se odvija:

  • sporim gibanjem – haustracija
  • masovnim kretanjem u području poprečnog i sigmoidnog djela imaju propulzivnu ulogu – postavljaju se obično nekoliko puta na dan, najintenzivnije 15 minuta nakon doručka. One su modificirani oblik peristaltike. Na podraženom djelu se najprije pojavi kontrakcijski prsten, a onda se debelo crijevo u dužini od 20 ili više cm stalno kontrahira u cjelini i time potiskuju fekalne mase. Poslije nastupa relaksacija (2-3min), a zatim se javlja nova masovna kretnja. Takva serija masovnih kretnji obično traje 10-30 min, ako u to vrijeme ne dođe do defekacije nove masovne kretnje će se javiti nakon pola ili jednog dana.

Pobuđivanje kretnji u debelom crijevu uzrokuju različiti faktori:

  • gastrokolički i duodenokolički refleksi
  • nadražaj debelog crijeva i snažno podraživanje parasimpatikusa

Defekacija:

Podražaj za defekaciju nastaje kada dodje do rastezanja zida debelog crijeva (fekalna masa djeluje na zid silom od 25 KPa). U rektumu obično nema fekalnih masa, što je posljedica postojanja slabog funkcionalnog sfinktera, gdje sigmoidno crijevo prelazi u rektum (20 cm od anusa). Kad masovna kretnja potisne feces u rektum, pobudi se poriv za defekacijom, kada se rektum kontrahira, a analni sfinkteri relaksiraju.

Neprekidno odlaženje fecesa kroz anus omogućuje tonička kontrakcija 2 sfinktera:

  • unutrašnjeg, koji predstavlja glatki mišić i
  • vanjskog-poprečno-prugastog mišića, koji inervira n.pudendalis (sloj pod utjecajem naše volje).

Defekacija se potiče defekacijskim refleksima. Jedan od tih je unutrašnji refleks, koji se ostvaruje preko lokalnog crijevnog nervnog sistema. Rastezanje rektalne stijenke potiče aferentne signale, koji se šire mijenteričkim spletom i uzrokuju pojavu peristaltičkih valova u silaznom i sigmoidnom djelu debelog crijeva, te u rektumu. Peristaltičkom valu prethodi relaksacijski val, koji ne dovodi do relaksacije vanjskog sfinktera i izostaje defekacija. Ovaj refleks je veoma slab i da bi bio djelotvoran mora ga pojačati parasimpatički defekacijski refleks. Kad se nervni završeci u rektumu podraže aferentni impulsi idu u kičmenu moždinu, a eferentni se u sastavu pelvičnih nerava vraćaju u silazni dio debelog crijeva; sigmu, rektum i anus. Oni pojačavaju peristaltičke valove i refleksiraju unutrašnji analni refleks i slabi unutrašnji refleks pretvaraju u snažni defekacijski proces.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.