Kliničke forme poremećaja spavanja

Spavanje predstavlja normalno 1/3 cjelokupnog života čovjeka pa su i njegovi poremećaji od izuzetne važnosti za medicinu. Međutim i pored toga mehanizam i poremećaji spavanja nisu dovoljno objašnjeni. Dužina spavanja u odnosu na njegovu korisnost varira od osobe do osobe, jer neki ljudi mogu spavati vrlo kratko i osjećati se dobro, a drugi dugo i osjećati se poslje toga umorno i loše. Poremećaje spavanje dijelimo na dvije osnovne grupe:

• poremećaji trajanja spavanja
• poremećaji pri kojim se u toku spavanja razvijaju posebni fenomeni

Poremećaji trajanja spavanja

Normalna osoba u prosjeku spava 8 sati dnevno ali kako smo već rekli to je više individualno. Mi uzimamo značajnija odstupanja od te vrijednosti i označavamo ih kao poremećaje hypersomnia i insomnia

Hypersomnia

U ovom poremećaju spavanje traje više sati pa čak i nekoliko dana. Javlja se kod dva sindroma:

• Pickwickov sindrom – gojaznost, hiperventilacija, poliglobulija i somnolencija
• Klein-Levinov sindrom – oboljenje muškaraca, periodična somnolencija, motorni nemir i patološka glad, nerijetko ga prati psihoza

Insomnia

Je mnogo češći poremećaj, on se uzima za enormno skraćenje ili potpuni izostanak spavanja. Karakteriše je jedna od tri smetnje

• teško uspavljivanje
• buđenje tokom spavanja
• prerano buđenje
• vrlo često se sreću kombinacije ove tri smetnje.

Uzroci: žalost, strah, zamor (psihički i fizički), bolne senzacije, i vrlo često kao popratna pojava psihijatrijskih oboljenja. Poremećaji spavanja koji kao popratnu pojavu imaju pojavu različitih fenomena unutar spavanja.

Noćni mioklonus

Insomnija, u toku sna se javljaju periodični pokreti nogu, oni su uzroci buđenja

Insomnija kod respiratornih poremećaja – noćna apnea

U toku spavanja se više ispoljavaju disajni poremećaji nego u budnom stanju. Najteži poremećaj koji se javi je apnea i broj apnoičnih pauza može ići do više stotina u toku jedne noći. Ako su te pauze duge dolazi do naglog buđenja.

Neurotične smetnje spavanja

Produženo uspavljivanje i buđenje na najmanji šum. Rezultat su straha kod neurolabilnih osoba. Prisutne su i eeg promjene u vidu izostajanja alfa talasa.

Depresivne smetnje spavanja

Insomnia je konstantan pratilac depresije, a ponekad je i prvi znak uskoro nastupajuće!

Liječenje

Danas na tržištu postoje brojni lijekovi za liječenje nesanice i uvođenja u san. Jedan od najboljih je ZAN.

ZAN ne remeti strukturu spavanja, ne oštećuje psihomotoričke sposobnosti i memoriju i ne uzrokuje rebound insomniju nakon prestanka liječenja. ZAN je dovoljno uzeti nekoliko dana (do 14 dana), a kasnije samo u onim slučajevima kada nakon lijeganja u krevet primjetimo da ne možemo zaspati.

Da bi se spavanje poboljšalo, pacijentu treba skrenuti pažnju na važnost relaksacije u večernjim satima. Važno je pridržavati se odlaska u postelju u isto vrijeme kao i ustajanja u isto vrijeme. Dnevno spavanje treba izbjegavati. Pacijentu treba savjetovati da izbjegava kofein i alkohol. Takođe je važno praktikovati dnevno vježbanje.

Poremećaji spavanja sa posebnim fenomenima

Somnambulismus

Mjesečarenje – hodanje u snu. Karakteristika je da u toku sna oboljeli ima isključenu svijest (kao normalno kada spava) ali je očuvana motorika pa se kreće. Poremećaj je familijarnog karaktera i javlja se najčešće u dječijoj dobi i to u porodicama u kojim često dolazi do konflikata. Nerijetko je praćen jakim noćnim strahom (pavor noctus).

Narkolepsija (narcolepsis)

Poremećaj u kojem se iznenada pojavljuje nagli nastup pospanosti i mišićne slabosti i osoba zaspe. Ova bolest unekoliko liči na epilepsiju pa je zovu epilepsija spavanja i paroksizmalno spavanje. Najčešće se javlja u toku trudnoće i u pubertetu. Napadi se javljaju više puta dnevno, a svako spavanje osvježava osobu (za razliku od epilepsije).

Lica sa ovim poremećajem imaju poremećenu organizaciju spavanja i kod njih se preskače faza sporog spavanja i oni direktno ulaze u REM fazu.