Bobath-Vojta terapija

Koncepciju tretmana djeteta sa CP Vojta je razvijao usporedo sa Bobathom, ali se one bitno razlikuju. Dok u osnovnim ciljevima Bobath inhibira patološke aktivnosti kako bi omogućop razitak normalnih položaja i pokreta.Vojta odmah provocira aktivnosti pojedinih segmenata. Terapijski koncep koji je razvio Vojta opisuje na sljedeči način: “Pomoću tretmana na načelima refleksne lokomocije natreniraju se pojedine sposobnosti (kao hodanje, tjelesno držanje i dr.) već se nastoji u središnjem živčanom sistemu probuditi i omogučiti urođeni, ontogenetski motorički program”.

Bobath koncept

Još se naziva i “konceptom života” (po Berti i Karelu Bobathu). Temeljen je na savladavanju problema, a uključuje terapiju poremećaja pokreta u djece sa patologijom središnjeg živčanog sistema. Ciljevi terapije su postizanje što veće moguće samostalnosti uz kvalitetu života. Za dijecu sa nekim oštečenjem središnjeg živčanog sistema to znači ostvariti najveći mogući stepen neovisnosti, te se tako pripremiti za toliko normalan adolescentni i odrasli život koliko je to moguće postići.

Bobath je igra kroz učenje i upotrebljavaju se rekviziti kao što su valjci, lopte i klupice različitih veličina, no mogu poslužiti i vježbačeve noge i ruke kao i različite zanimljive igračke kojima zabavljamo dijete dok ga postavljamo u pravilne položaje. Najbolje je vježbati na strunjači.

Osnovni elementi bobathove tehnike su:

• inhibicija abnormalnih refleksnih aktivnosti
• olakšanje, potsticanje i stvaranje normalnih, svjesnih i automatskih pokreta
• razvoj najvažnijih osnovnih pokreta-kontrola glave, okretanje, klečanje, sjedenje, stajanje uz održavanje ravnoteže u tim radnjama
• normalizacija svakodnevnih vještina i samozbrinjavanje

Terapija po Vojti

Vojtin koncept se bazira na ranoj kineziološkoj dijagnostici koji se baziraju na spontanoj motorici i uspravljanju, posturi i procjeni primitivnih refleksa.

Na temelju procjene se izrađuje individualan plan i program terapije baziran na refleksnom pokretanju, podraživanjem zona i pritiscima u određenim pozicijama kako bi kod djeteta provocirali koordinacijske komplekse koji su inače prirođeni i pohranjeni u centralnom živčanom sistemu.

Vrlo važan faktor Vojtinog koncepta je, kao i kod Bobath programa u edukaciji članova obitelji nadgledan od strane fizioterapeuta, kako bi se djetetu omogućilo redovito provođenje terapije više puta dnevno u cilju dobivanja najboljih mogućih rezultata.

Sastoji se u dva dijela:

• Neurološki pregled koji omogučuje liječniku procjenu razvoja djeteta od rođenja i daje pouzdane elemente za postavljanje dijagnoze
• Vojta je uvijek smatrao živčani sistem otvorenim sistemom, u kojem je prisutna osnovna filogenetička organizacija prijemčivosti na različite podražaje koje mogu djelovati na njegovo funkcioniranje i anatomsku matulaciju.

Fizioterapija po Vojti temelji se na refleksnome kretanju i razvoju plasticiteta mozga. Refleksni su uzorci kretanja globalni (refleksno puzanje i refleksno okretanje). Za vrijeme tih aktivnosti aktivira se cjelokupna muskulatura. Aktivacijom se djeluje na različite strukture središnjeg živčanog sustava.

U Vojti se dijete fiksira u određenom položaju, uz pritisak na tačno određene tačke tijela, a što izaziva određene pokrete koje sam nesvjesno izvodi. Vježbanje traje oko dvadeset do trideset minuta tokom kojih se promjeni šest položaja. Bit Vojte je da u svakom položaju rade gotovo svi mišići, a posebno oni potrebni za ciljani pokret. Optimalno je vježbanje četiri puta u toku dana. Prema ovoj metodi sve što dijete može učiniti-treba učiniti samo.

Terapijsko jahanje

U pokretu na konju postiže se znatno bolji položaj kralježnice i kukova, a kretanje zajedno s konjem djetetu omogućuje stjecanje osjećaja kontrole tijela u pokretu, smanjenje spastičnosti te se postižu pokreti inklinacije i reklinacije zdjelice

Plivanje

Najpoznatija je Halliwick terapija (hidroterapija)-izučeni terapeut u vodi facilitira u djece, koja već imaju određene sposobnosti izvođenja pravilnog funkcionalnog pokreta, pravilno držanje, osjećaj kako treba izvesti pokret, a sve uz inhibiciju nepoželjnoga tonusa i patoloških obrazaca pokreta.

TAMO pristup

Postoje još i drugi terapeutski pristupi. Najnoviji je TAMO terapijski pristup (Tscharnuter Akademie for Movement Organisation). Umjesto učenja i uskladištenja svakog individualnog pokreta možemo učiti opća pravila koordinacije koja možemo primjeniti kod različitih vještina pokreta.