Akutni virusni hepatitis novorođenčeta

Akutni virusni hepatitis
Akutni virusni hepatitis
Akutni virusni hepatitis
Akutni virusni hepatitis

Etiopatogeneza:

Mnogi virusi osim virusa A i virusa B (non A, non B, virusi grupe Herpes virusa, Arbovirusa, Enterovirusa) mogu izazvati akutni hepatitis, ipak se pod pojmom akutni virusni hepatitis označava infekcija izazvana virusom A ili B.

Hepatitis A (infektivni hepatitis) se prenosi fekalno-oralnim putem rijetko parenteralno. Može se javiti u endemskom obliku, najčešće kod djece školske dobi ali i u obliku eksplozivnih epidemija. Hepatitis B zbog parenteralnog prenošenja ugrožava sve dobne skupine, osobe izložene transfuzijama, dijalizi, hirurškim intervencijama, zatim narkomane, zdravstvene radnike. Patoanatomske promjene su nespecifične i ne omogućavaju razlikovanje ova 2 oblika hepatitisa. Prisutna je nekroza u centru lobulusa, mjestimično baloniranje hepatocita i upalna infiltracija u portalnim prostorima.

Klinička slika:

Klinička slika hepatitisa A i hepatitisa B se bitno ne razlikuje, mada hepatitis B češće ima teži tok, duže traje i ima češće komplikacije. Inkubacija hepatitisa A traje 15-40 dana, a hepatitisa B 40-180 dana. U kliničkom pogledu postoje 3 faze:

  • Predikterična, (obično traje oko 1 sedmice) javljaju se nespecifični simptomi: anoreksija, nauzeja, povraćanje, opšta slabost, abdominalna bol. Kod hepatitisa B u 10-15% bolesnika se javljaju urtikarija i bol u zglobovima.
  • Ikterična počinje pojavom žutice koja se postepeno pojačava i traje 2-3 sedmice. Svrbež kože se javlja kad je žutica najintenzivnija. Mokraća postaje tamna a stolica svijetle boje. Jetra je uvećana i bolna na palpaciju, nekad i slezina a rijetko i limfni čvorovi.
  • Faza rekonvalescencije – dolazi do poboljšanja opšteg stanja, normalizacije apetita, prolaska žutice, što je praćeno poboljšanjem laboratorijskih parametara u serumu.

Atipični oblici hepatitisa:

  • Holestatski hepatitis (rijedak kod djece) koga karakteriše intenzivna žutica koja traje i po nekoliko sedmica i mjeseci, sa biohemijskim parametrima koji govore za holestazu, obično sa dobrom prognozom.
  • Fulminantni hepatitis (rijedak) se karakteriše brzim pogoršanjem stanja. Nastupa masivna nekroza hepatocita uz smanjenje veličine jetre. Razvija se ascites, hemoragični sindrom, progrediraju znaci hepatične encefalopatije i bolest najčešće ima letalan ishod.
  • Anikterični hepatitis je čest oblik kod djece sa prisutnim svim kliničkim i laboratorijskim znacima bolesti, izuzev ikterusa. Često prođe nedijagnosticirano.

Laboratorijske pretrage

  • Aktivnost transaminaza AST i ALT, koje mogu biti 10-20 puta veće od normalnih.
  • Bilirubin u krvi – Povišen je ukupni bilirubin, u početku pretežno kao konjugirani, a s oporavkom raste nekonjugirani bilirubin.
  • Bilirubin u mokraći – U mokraći je prisutan bilirubin već u predikteričnoj fazi, urobilinogen je povišen na početku žutice, a kasnije kad je izlučivanje žuči u crijevo izrazito smanjeno, nestane iz urina, dok se pri kraju bolesti ponovo pojavi. Zbog prisustva žučnih boja mokraća dobija boju poput piva ili čaja.
  • Albuminsko globulinska inverzija – U akutnoj fazi bolesti je prisutna albuminsko-globulinska inverzija, flokulacioni testovi su patološki.
  • Faktori koagulacije: Kod težeg oblika bolesti sniženi su faktori koagulacije.
  • Krvna slika – česta leukopenija sa limfocitozom.
  • Serološki testovi su osobito važni za dijagnozu:
  1. za hepatitis A porast titra specifičnih antitijela (HAV-antitijela).
  2. Nalaz HBs-antigena u serumu je dokaz infekcije virusom B.
  3. Nakon 3 sedmice HBsAg obično nestaje, a pojavljuju se specifična HBs-antitijela. Može postojati hronična HBs antigenemija.

Terapija:

Ne postoji specifična. Poduzimaju se higijensko-dijetetske mjere (mirovanje u krevetu, ishrana sa dosta bjelančevina i ugljičnih hidrata).

Prevencija:

Potrebna je sanitacija okoline, stroga kontrola davalaca krvi, oprez kod manipulacije krvlju.

Ako je majka HBsAg pozitivna z potrebno je novorođenčetu u prvih 12 sati nakon rođenja dati hepatitis B imuni globulin (HBIG), a takode i HB vakcinu, u prvih 7 dana, na kraju 1. mjeseca i u 6. mjesecu. Na isti način se mogu zaštititi veoma ugrožene osobe (kontakti, zdravstveni radnici).

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.