Kako se riješiti žgaravice?

Od leptirića u stomaku prije nekog javnog obraćanja, do čira koji „proradi“ kad god se jako iznervirate sve ukazuje da je zdravlje organa za varenje tjesno povezano s našim emocijama.

Gastroezofagalni refluks ili vraćanje želudačne kiseline u jednjak je još jedna moguća posljedica te povezanosti. Doduše, iako stres može pojačati simptome te bolesti, on nije glavni uzrok hronične žgaravice.

Štaviše, on nije uzrok ni čira na želucu kog zapravo izazivaju bakterijske infekcije, niti bolesti crijeva (pritajene upale). Nesporno je, međutim, da on sve simptome dodatno pojačava.

U istraživanjima, najveći broj ljudi koji su patili od gorušice osjećalo je simptome neposredno poslije stresnih situacija. Problem je u tome što nijedna od tih studija nije pronašla vezu između stresa i količine stomačne kiseline u jednjaku koja je pravi uzrok bola u takvim slučajevima.

Jedno od objašnjenja je da ljudi pod stresom postaju osjetljiviji, pa fizički simptomi koji ih u normalnim okolnostima ne bi mučili postaju nepodnošljivi u napetim situacijama. Neki stručnjaci smatraju da stres može podstaći aktivnost u pojedinim dijelovima mozga zbog čega ljudi postaju osjetljiviji na bol.

Zato nivo kiseline možda i nije viši kod ljudi pod stresom nego kod bezbrižnih, ali im svaka njena kap može donijeti daleko više muke. Takođe, dokazano je da kod takvih ljudi postoji niži nivo prostaglandina, supstance koja podstiče formiranje zaštitnog filma u želcu koji ga štiti od kiseline. Neki lijekovi poput ibuprofena i drugih antiinflamatornih lijekova mogu izazvati pad prostaglandina.

Kako smanjiti stres?

Smanjivanje izloženosti stresu može pomoći u ublažavanju simptoma žgaravice i drugih stomačnih tegoba, ali je to lakše reći, nego učiniti.

Međutim, ukoliko svakodnevno budete vježbali, sigurno nećete pogriješiti. Jednostavno, svakog dana šetajte sat vremena ili radite jednostavne vježbe i efekti stresa biće mnogo manje primjetni.

Pomaže i bavljenje umjetničkim vještinama, pisanje, slikanje i sviranje. Naravno, uvijek je preporučljivo porazgovarati sa psihologom ili dobrim prijateljem, poslije čega ćete se osjećati mnogo bolje.

Zdrave navike su veoma važne za borbu protiv stresa. Dakle, trebalo bi da zaboravite na cigarete, alkohol i kofein. Ako ste pod stresom, trebalo bi da izbjegnete „okidače” gorušice poput čokolade, citrusa, sokova, paradajza, začinjene i masne hrane, punomasnih mliječnih prerađevina i peperminta.

Svaki obrok treba da pojedete na miru i, po mogućnosti, uz neku opuštajuću muziku. Pomaže i češće unošenje manjih obroka. Nemojte ići u krevet odmah poslije jela, a kada pođete na spavanje, držite glavu na nešto podignutijem uzglavlju.

Izvor: B92