Da li vas muči štitna žlijezda?

Hormoni štitne žlijezde utiču na rast i sazrjevanje, povećavaju sintezu proteina, ubrzavaju razgradnju masti, a imaju i ključnu ulogu u razvoju nervnog sistema. Od poremećaja u radu ovog važnog organa u Srbiji pati više od 250.000 ljudi.

Nijednoj osobi ne prija ni smanjen ni ubrzan rad ovog organa, pa se poremećaj funkcije može manifestovati u vidu pojačanog stvaranja hormona štitne žlijezde što se naziva hipertireozom ili smanjenjem produkcije tiroidnih hormona što predstavlja hipotireozu.

Veliki značaj za dijagnostikovanje i liječenje oboljenja sada ima Nacionalni vodič za poremećaj rada štitne žlijezde, koji je, kako kaže prof. dr Božo Trbojević, rukovodilac Radne grupe za izradu vodiča iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCS-a, nasušna potreba.

“Danas pacijenti često dolaze kod ljekara po ‘drugo mišljenje’, pa će im vodič pomoći da i oni budu sigurni u dijagnozu”, naglasio je dr Trbojević.

U Srbiji ne postoji nacionalni registar za oboljenja štitne žlijezde, ali se pretpostavlja da 50 žena i 10 muškaraca na 1.000 stanovnika ima hipotireozu.

“Sada se bolest više otkriva jer su pregledi ultrazvukom dostupniji. Za smanjenu funkciju štitne žlijezde karakteristični su simptomi kao što su suha koža, dekoncentracija, zamor, lomljivi nokti i krta kosa, usporen srčani rad, ali se oni pojavljuju i u slučaju drugih bolesti. Dijagnoza se zato postavlja na osnovu laboratorijskih analiza dva hormona. Nema razloga za uzimanje povećanih analiza, što se često radi, pa se to savjetuje u ovom vodiču”, istakla je asistent dr Biljana Beleslin, član radne grupe za izradu vodiča iz Klinike za endokrinologiju KCS.

Prof. dr Miloš Žarković, sekretar radne grupe za izradu ovog vodiča iz pomenute klinike, napominje da u ovom trenutku u Srbiji oko 150.000 žena boluje od hipertireoze, 50.000 muškaraca, i oko 50.000 ljudi koji ima oboljenje, a da to nije dijagnostikovano.

Svake godine od 3.000 do 4.000 ljudi oboli zbog pojačanog stvaranja hormona štitne žlijezde.

“Klasične znake lako je prepoznati: gubitak tjelesne težine, nervoza, drastične promjene raspoloženja, drhtanje ruku, ubrzan rad srca… Kod starih osoba, svi ti znaci mogu da budu odsutni.

Teško je postaviti dijagnozu kada nema drastičnih znakova bolesti. Zato nam veliku pomoć daje laboratorijska analiza dva hormona: TSH, koji luči hipofiza i govori da li je mozak zadovoljan ili ne radom tiroidnih hormona i tiroksin, T4, hormon štitne žlijezde.

Ako nema hormona dovoljno, mozak ne može da radi dobro i može doći do demencije. Drugi problem je što ovi hormoni djeluju na sva tkiva, posebno na srce. Ako se ne zaustavi na vrijeme, dolazi do poremećaja srčanog ritma, treperenja srčanih pretkomora i popuštanja ovog organa”, kaže dr Žarković.

Liječenje oboljenja sprovodi se lijekovima, radioaktivnim jodom ili operacijom, zavisi od tipa bolesti. Iako se mnogi pacijenti žale da ne mogu da stignu na red kod stručnjaka, oni objašnjavaju da nijedan zdravstveni sistem bez čekanja ne može da savlada veliki broj pacijenata.

Stručnjaci priznaju da je, ipak, možda potrebno imati više centara za liječenje radioaktivnim jodom, da ljudi ne bi morali da putuju u druge gradove na terapiju.

Izvor: Politika.rs