Nakon unošenja neke namirnice i njene razgradnje i apsorpcije u digestivnom traktu, dolazi do porasta nivoa šećera (glukoze) u krvi. Kao rezultat toga, pankreas počinje da luči hormon insulin, koji omogućava ulazak glukoze, ali sa njom i drugih materija, unutar ćelije.
Ne utiču sve vrste hrane na isti način na porast nivoa šećera u krvi. Neke to rade brže, neke sporije. Broj koji odražava intenzitet lučenja insulina nakon unošenja neke namirnice, naziva se glikemijski indeks (GI) za tu namirnicu.
Što je veći glikemijski indeks hrane, brže se povećava nivo šećera u krvi.
Nivo glikemijskog indeksa
Glikemijski indeks određuje vrsta šećera (koja se nalazi u hrani), količina dijetnih vlakana u toj hrani i načina pripreme hrane. Zato je važno da dobro poznajete glikemijske indekse, jer samo tako možete sastavljati jelovnike koji će vam obezbjediti dobru regulaciju šećerne bolesti. Što su šećeri u namirnicama prostiji (glikoza, saharoza), brže dižu nivo šećera u krvi. Fruktoza (voćni šećer), iako je prost ugljeni hidrat, sporije diže nivo šećera u krvi. Složeni ugljeni hidrati, kao što je skrob iz žitarica i krompira, moraju prvo da se razlože do prostijih šećera, pa tek onda prelaze u krvotok.
Nizak GI (<55) daje dugo osjećaj sitosti, održava nivo energije, spriječava da se naglo luči insulin i stvaranje masnih naslaga, djeluje preventivno za nastanak diabetesa itd. Namirnice sa vrijednostima 56-69 imaju srednji, a preko 70 visok GI.
Glikemijsko opterećenje se dobija kada GI određene namirnice pomnožimo sa njenom količinom. U suštini, to je opterećenje organizma glukozom. To znači da i namirnice sa niskim GI mogu izazvati značajniji porast nivoa glukoze u krvi, kada se unose u velikim količinama.
Unos hrane sa visokim GI povećava rizik od šećerne bolesti
Pankreas, kao i drugi organi, ima svoje granice. Iscrpljivanjem ove žlijezde dolazi do poremećaja lučenja insulina i posljedično se razvija šećerna bolest. Osim toga, visok nivo insulina dovodi i do stanja hipoglikemije, što organizam registruje kao glad. Znanje o vrijednostima glikemijskog indeksa može nam pomoći u kontroli nivoa glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca, povišenog nivoa holesterola, insulinske rezistencije, dijabetesa tipa II i debljine.
Porast šećera u krvi zavisi od količine hrane, glikemijskog indeksa, količine dijetnih vlakana i načina pripreme hrane. Instant pire ima glikemijski indeks 72, krompir pire domaći 58, a bareni krompir ili pečen u ljusci 38. Zato jedite bareni krompir, pečen u ljusci sa povrćem koje ima dosta dijetnih vlakana i mali kalorijski učinak (kupus, kelj, karfiol, prokelj, blitva, zelena salata) i nećete imati velike skokove šećera u krvi. Normalno morate paziti na količinu hrane koju pojedete i raspored obroka.
Dijabetičari treba da izbjegavaju koncentrovane šećere (med, sokove, bijeli šećer, slatkiše spremljene sa šećerom, torte, kolače), jer je glikemijski indeks glukoze 100, bijelog šećera 68. Potrebu za slatkim ostvarite unosom voća jer je slatki indeks fruktoze 23. Dijabetičari mogu slatkiše spremati tako što će ih zaslađivati vještačkim zaslađivačima.
Neke dijete kao formule za mršavljenje mogu biti izuzetno štetne za organizam. Nije preporučljiva upotreba ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa ljekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namjerom pa nismo odgovorni za neuspjeh iste, njenu moguću štetnost po zdravlje kao ni druge posljedice koje njena primjena može izazvati. Sprovođenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.
Be the first to comment