Spoznaja o važnosti arterijske hipertenzije (AH) u razvoju kardiovaskularnih bolesti (KVB), kao i njezino liječenje, bitno su unaprijeđeni u posljednjih dvadesetak godina. U tom razdoblju u liječenje AH uključen je priličan broj novih lijekova što je dovelo do boljeg liječenja te i do (uz prevenciju i ostale načine liječenja) smanjenja smrtnosti od KVB. Pored toga, kardiovaskularna smrtnost i dalje je visoka, posebno u tranzicijskim zemljama poput BiH i Hrvatske.
Iako postoje brojni antihipertenzivni lijekovi, liječenje AH i dalje je neodgovarajuće. Dobra kontrola AH s vrijednostima arterijskog pritiska (AT) od 140/90 mmHg ili nižim postiže se u 23% pacijenata u SAD-u i Kanadi te svega 5-9% u europskim zemljama (1).
Glavni razlog za lošu kontrolu AH je loša saradnja pacijenata pri uzimanju antihipertenzivnih lijekova. Faktori koji djeluju na saradnju pacijenata su: dob, režim doziranja (više lijekova, uzimanje lijeka u više dnevnih doza), cijena i (kao najvažnije) podnošljivost lijeka. Meta-analiza kontroliranih kliničkih ispitivanja u kojima je sudjelovalo 29.000 ispitanika s AH pokazala je da je zbog nuspojava 15,3% ispitanika prestalo uzimati terapiju.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi postotak pacijenata koji neadekvatno ili nikako ne uzimaju antihipertenzive znatno je veći. Tako je u jednoj analizi 15.000 hipertoničara u SAD nakon 4 godine terapije svega 44,8 % pacijenata starijih od 65 godina uzimalo na početku liječenja propisani kalcijski antagonist. Za diuretike, beta-blokatore i ACE inhibitore te su vrijednosti iznosile 20,5%, 43,0% i 48,2%. Dvije trećine pacijenata koji nisu sarađivali pri liječenju prekinulo je terapiju, dok je jedna trećina sama promijenila lijek. Nepridržavanje uputa ljekara rezultiralo je povećanim brojem kontrolnih pregleda, povećanim brojem hospitalizacija i dužim bolničkim liječenjem, što je uzrokovalo povećanje troškova liječenja(2).
Lerkanidipin (Pinox®)
Lerkanidipin (Pinox®), kao novi kalcijski antagonist s dobrim sigurnosnim profilom, omogućuje bolju saradnju pacijenata u liječenju AH, a time posredno dovodi i do manjih ukupnih troškova. To je kalcijev antagonist iz skupine dihidropiridina koji inhibira prolaz kalcija kroz stanične membrane u stanice srčanog mišića i glatkih mišića krvnih žila.
Mehanizam njegova antihipertenzivnog djelovanja rezultat je izravnog relaksirajućeg učinka na glatke mišiće krvnih žila s posljedičnim smanjenjem ukupnog perifernog otpora. Iako ima kratki farmakokinetički poluvijek u plazmi, lerkanidipin ima produženi antihipertenzivni učinak zbog dugotrajnog učinka na receptoru i staničnoj membrani. Lerkanidipin nema negativan inotropni učinak zbog svoje visoke vaskularne selektivnosti. Zbog postepenog vazodilatacijskog djelovanja lerkanidipin hidrohlorida vrlo su rijetko zabilježeni slučajevi akutne hipotenzije s refleksnom tahikardijom. Lerkanidipin ima i jedinstven učinak na bubrežnu cirkulaciju. Za razliku od drugih dihidropiridinskih kalcijskih antagonista koji dilatiraju samo aferentne glomerulske arteriole, lerkanidipin dilatira i eferentne glomerulske arteriole. To znači da je intrakapilarni pritisak (kao i intraglomerulski pritisak koji dovodi do proteinurije) niži pri primjeni lerkanidipina u odnosu na druge dihidropiridinske kalcijske antagoniste pri ekvipotentnim dozama, što doprinosi njegovu renoprotektivnom učinku (3). To je dokazano u DIAL studiji, u kojoj je lerkanidipin u dozama od 10-20 mg uspoređivan s ramiprilom 5-10 mg u pacijenata s dijabetesom te gdje je primjena oba lijeka dovela do značajne redukcije albuminurije, bez statistički značajne razlike u učinkovitosti (4).
Antihipertenzivni učinak lerkanidipina dokazan je u velikom broju kliničkih ispitivanja u kojima je uspoređivan s drugim antihipertenzivima u pacijenata s blagom do umjerenom AH, pacijenata s rezistentnom i teškom AH te u osoba starije životne dobi. U dvostruko slijepoj studiji uspoređivani su antihipertenzivni učinci 10 mg lerkanidipina, 10 mg felodipina te 30 mg nifedipina dugog djelovanja. U ispitivanju je sudjelovalo 250 pacijenata s dijastoličkim AT 95-110 mmHg. Na kraju ispitivanja (nakon 8 sedmica), broj pacijenata s dobro reguliranim AT (niži od 140/90 mmHg) je bio podjednak u sve tri skupine, ali je broj ispitanika koji su napustili studiju zbog nuspojava bio najmanji u skupini koja je liječena lerkanidipinom (0,9%) u odnosu na 3,8% u nifedipinskoj te 4,5% u felodipinskoj skupini. Ova studija, uz druge, potvrdila je dobru podnošljivost lerkanidipina u odnosu na druge dihidropiridinske kalcijske antagoniste (5).
Pojavom lerkanidipina naši bolesnici su dobili mogućnost liječenja novim dihidropiridinskim kalcijskim antagonistom dugog djelovanja s vrlo povoljnim farmakološkim profilom, posebno malim brojem nuspojava te dokazanim učinkom u liječenju AH. Njegova glavne prednosti pri odabiru kalcijskog antagonista za liječenje AH su:
- povoljan učinak na glomerulsku cirkulaciju
- dokazano nefroprotektino djelovanje u pacijenata s dijabetesom
- visoka vazoselektivnost
- izrazito dobar sigurnosni profil
Literatura
1. Wolf-Maier K, Cooper RS, Banegas JR, Giampaoli S, Hense HW, Joffres M, et al. Hypertension prevalence and blood pressure levels in 6 European countries, Canada and the United States. JAMA 2003;289:2363-9.
2. Conlin PR, Gerth WC, Fox J, Roehm JB, Boccuzzi SJ. Four-year persistence patterns among patients initiating therapy with the angiotensin II receptor antagonist losartan versus other antihypertensive drug classes. Clin Ther 2001;23:1999-2010.
3. Messerli FH. Calcium antagonists in hypertension: from hemodynamics to outcomes. Am J Hypertens 2002; 15: 94S-97S.
4. Dalla Vestra M, Pozza G, Mosca A, Grazioli V, Lapolla A, Fioretto P, et al. Effect of lercanidipine compared with ramipril on albumin excretion rate in hypertensive type 2 diabetic patients with microalbuminuria. DIAL study (Diabete, Ipertensione, Albuminuria, Lercanidipina). Diab Nutr Metab 2004;17:259-66.
5. Romito R, Pansini MI, Perticone F, Antonelli G, Pitzalis M, Rizzon P. Comparative effect of lercanidipine, felodipine and nifedipine GITS on blood pressure and heart rate in patients with mild to moderate arterial hypertension: the lercanidipine in adults (LEAD) study. J Clin Hypertens 2003;5:249-53.
kako doci na vas webesite
Kako mislite???
Ne razumijem??