Slično kao i druge zemlje okruženja, i Bosna i Hercegovina posljednjih godina muku muči kako bi zadržala mlade i obrazovane osobe u svim područjima. Možda i najviše zabrinjava želja sve većeg broja medicinskog osoblja da napusti zemlju. S obzirom da živimo u ekonomskom sunovratu i korupcijom i kriminalom osiromašenoj zemlji, ne treba posebno napominjati koji su razlozi zbog čega najbolji kadrovi žele živjeti i raditi u nekoj od zemalja Europske unije.
Trenutačno se obrađuju podaci za prošlu godinu, ali imamo slučajeve niza liječnika koji su uzeli potrebne dokumente sa željom da napuste BiH zbog čega smo vrlo zabrinuti. Ono što nas najviše brine jeste što se radi o većinom mladim liječnicima i onima koji su lideri u svojim područjima medicine, potvrdio je za Braco Hajdarević, predsjednik Liječničke komore HNŽ-a.
Najbolji kadrovi
Prema njegovim saznanjima, najviše njih želi otići u Njemačku, ali dio i u susjednu Hrvatsku. S obzirom kako još uvijek za mnoge traju procedure koje moraju proći u inozemstvu, trenutačno se ne zna koliko će ih zaista i dobiti posao, ali Hajdarević tvrdi kako ih se već troje iz HNŽ-a zaposlilo u EU-u.
Ono što je važno napomenuti jest kako se brojčano ne radi o nekom velikom broju medicinskog osoblja koje je otišlo u inozemstvo, ali kod nekih kategorija je to izuzetno zabrinjavajuće jer u svakom području postoje lideri, koji su najpriznatiji u svom području rada, koji uvode neke nove metode rada itd. Prema tome, kada izgubimo takve ljude, njih je izuzetno teško nadoknaditi, jer ne možete vi, primjerice, za dva – tri dana stvoriti kirurga ili kardiologa, pojašnjava Hajdarević. On naglašava kako upravo zbog toga i postoji najveći bojazan u većim kliničkim centrima u BiH u kojima se primjenjuju nove metode i potrebni su najbolji kadrovi koji će uz svoj rad obučavati mlade liječnike. S obzirom kako vani odlaze upravo najpriznatiji i mladi liječnici, ne treba posebno isticati da vlada zabrinutost u našoj zemlji.
Odlazak u Hrvatsku
Ogromni problemi po ovom pitanju pojavili su se i u susjednoj Hrvatskoj, gdje su čak 923 liječnika zatražila dokumentaciju za rad u inozemstvu.
Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39 godina, a potvrde za rad u inozemstvu podjednako traže i liječnici i liječnice. Šezdeset posto njih su bolnički liječnici, a svega 11 posto liječnici obiteljske medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak. Nedostatak dijela zdravstvenog kadra Hrvatska će riješiti iz zemalja regije pa i naše zemlje.
Naime, prema podacima Hrvatske liječničke komore, 135 liječnika zatražilo je priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, a više od 60 posto njih je iz BiH i Srbije.
Ono što je za BiH zabrinjavajuće jest to što ne može računati na to da će privući liječnike iz inozemstva, tako da bi vlasti morale raditi sve što je u njihovoj moći kako bi stvorile takvu klimu da liječnici žele ostati i razvijati se u BiH, a ne u inozemstvu.
Be the first to comment