Hipertenzija (visoki krvni pritisak) je relativno često stanje u kojem je sila kojom krv pritišće zidove arterija u tijelu dovoljno visoka da vremenom uzrokuje zdravstvene probleme, kao što su npr. bolesti srca. Krvni pritisak određen je s dva faktora: količinom krvi koju srce pumpa u cirkulaciju i intenzitetom otpora arterija na protok krvi.
Nekontrolirano visok krvni pritisak može imati za posljedicu ozbiljne zdravstvene probleme, poput in-fakrta miokarda (srčanog udara) i moždanog udara. Visok pritisak se lako detektira, a u saradnji s doktorom može se u većini slučajeva vrlo dobro držati pod kontrolom.
Moguće tegobe
Većina osoba s hipertenzijom nema tegoba, ali kod nekih se mogu javiti glavobolje u potiljku ili pulsirajuće glavobolje u gornjem i/ili prednjem dijelu glave, nekad je prisutna neodređena nelagoda u prsima, a nekad zamor. Kod nekih osoba javi se osjećaj nedostatka zraka, a rijetko i krvarenja iz nosa.
Krvni pritisak treba provjeravati bar jednom u dvije godine kod punoljetnih osoba, a kada prijeđu 40 godi na, onda bar jednom godišnje. Prema potrebi će doktor preporučiti i češće kontrole, i preciznost tlakomjera u apotekama i onih elektronskih za kućnu upotrebu može biti limitirana.
Uzroci hipertenzije
Kod većine odraslih (više od 90 posto) nema uzroka koji bi se mogao definirati, pa tada govorimo o primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji. Kod malog broja osoba javi se tzv. sekundarna hipertenzija koja je posljedica nekog drugog poremećaja zdravlja: opstruktivna sleep-apnea, bolesti bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, problemi sa štitnjačom, neke vrste lijekova, zloupotreba alkohola itd.
Faktori rizika za hipertenziju su raznoliki i mogu povećavati rizik od pojave hipertenzije: životna dob, porodična historija hipertenzije, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, pušenje, prehrana s mnogo soli, manjak vitamina D, zloupotreba alkohola, stres i neka hronična stanja. Pretjeran pritisak krvi na zidove arterija oštećuje same arterije,vali i organe u tijelu.
Što je pritisak viši i što duže traje, oštećenja su ozbiljnija.
Nekontroliran visoki pritisak može dovesti do srčanog udara (infarkta miokarda), moždanog udara, aneurizmi na arterijama, srčanog popuštanja, slabljenja arterija u bubrezima, zadebljanja arterija u očima, tzv. metaboličkog sindroma, problema s pamćenjem ili razumijevanjem itd.
Dijagnostičke procedure
Za utvrđivanje visokog krvnog pritiska potrebno je višestruko mjerenje pritiska u zdravstvenoj ustanovi. Ako pacijent ima pouzdan tlakomjer kod kuće, i kućna evidencija može biti od koristi. Neke osobe dobiju posebnu tremu prilikom pregleda, pa im pritisak poraste samo tada (“hipertenzija bijelog mantila”).
Za sve situacije koje ni su sasvim jasne ili kada postoji sumnja u preciznost kućnog mjerenja, oscilacije pritiska i slično, poželjno je uraditi 24-satno mjerenje pritiska (tzv. holter krvnog pritiska). Ako postoji sumnja na oštećenja organa zbog hipertenzije, u obzir dolaze i druge dijagnostičke procedure: ultrazvuk srca, pregled očnog dna, laboratorijski nalazi, vaskularni ultrazvuk itd.
Liječenje i životni stil
Liječenje hipertenzije podrazumijeva promjenu životnog stila i lijekove. Pacijenti bi trebali konzumirati hranu s manje soli (ili u nekim slučajevima sasvim neslanu), svježe voće i povrće, manje tvornički prerađene hrane, biti fizički aktivni i kretati se, prestati pušiti ako su pušači, kloniti se stresa i održavati zdravu tjelesnu težinu.
Doktor može dodatno preporučiti i uzimanje lijekova za hipertenziju, čija se vrsta i doza određuju individualno, prema karakteristikama samog pacijenta. U te lijekove spadaju: ACE-inhibitori, sartani, kalcijski antagonisti, beta blokeri, diuretici, a nekad se dodatno ordiniraju alfa blokeri, vazodilatatori, antagonisti aldosterona itd.
Be the first to comment