Anksioznost

Definicija

Anksioznost, stručnim riječima nazvana generalizirani anksiozni poremećaj, je mentalno stanje karakterizirano pretjeranom, preuveličanom tjeskobom i brigom o svakodnevnim životnim događajima bez nekih očitih, validnih razloga za brigu.

Ljudi s anksioznim poremećajem skloni su tome da očekuju nevolju na svakom koraku i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, obitelji, poslu ili školi. Ta briga je vrlo često neopravdana ili pretjerana za tu situaciju. Svakodnevni život postaje konstantno stanje brige, straha i strepnje. Naposljetku, anksioznost počne u tolikoj mjeri dominirati nad osobom da počinje smetati u svakodnevnom funkcioniranju, uključujući posao, školu, društvene aktivnosti i veze.

Druga definicija anksioznosti kaže da je to “stanje raspoloženja orijentirano na budućnost gdje osoba očekuje da se nosi s negativnim događajima koji je očekuju”, što sugestira da je razlika između anksioznosti i straha u tome da li se radi o budućim ili sadašnjim opasnostima.

Etiologija

Uzrok generaliziranog anksioznog poremećaja nije u potpunosti poznat ali nekoliko faktora utječe na njegov razvoj.

• genetika: Neke studije ukazuju na to da obiteljska povijest igra ulogu u tome hoće li osoba biti sklona anksioznosti.
• kemija u mozgu: Anksioznost je dovedena u vezu s abnormalnim količinama određenih neurotransmitera u mozgu. Neurotransmiteri su posebni kemijski “kuriri” koji pomažu u prijenosu informacija između živčanih stanica. Ovo može promjeniti način na koji mozak reagira u određenim situacijama, što može dovesti do anksioznosti.
• čimbenici okoline: Traume i stresni događaji (zlostavljanje, smrt voljenog, razvod, promjena posla ili škole) mogu dovesti do anksioznog poremećaja. Anksioznost se također često pogoršava u razdobljima stresa. Korištenje ili odvikavanje od tvari kao što je alkohol, kofein ili nikotin također može pogoršati anksioznost.
• posljedice kroničnih bolesti: bolesti koje traju cijeli život mogu zbog osjećaja da ste drugačiji uzrokovati tjeskobu u životu
• posljedica korištenja nekih lijekova: naročito ako se koriste dugoročno
• korištenje droga može poremetiti kemijsku ravnotežu u mozgu i uzrokovati tjeskobu, strah i iritabilnost
• izolacija ili napuštanje prijatelja također može biti okidač
• perfekcionizam – težnja prema savršenstvu je dobra ali može uzrokovati anksioznost ako je pretjerana
• roditelji koji nesvjesno prenesu na svoje dijete anksiozan način ponašanja i življenja

U slijedećih nekoliko paragrafa ćemo opisati najčešće oblike anksioznosti.

Socijalna (društvena) anksioznost

Tjeskoba pri interakciji i upoznavanju s nepoznatim ljudima je česta faza u razvoju mladih ljudi. Međutim, kod nekih osoba ovaj problem se može nastaviti iu odrasloj dobi i razviti se u socijalnu anksioznost ili socijalnu fobiju. Kod male djece, tjeskoba i sramežljivost sa strancima se ne smatra fobijom ali kod odraslih ljudi to odstupa od normalne faze razvoja. Osobe koje imaju socijalnu anksioznost ne plaše se grupe ljudi, nego činjenice da bi drugi mogli imati negativno mišljenje o njima.

Anksioznost prije ispita ili testa

Određena doza uzbuđenosti prije nekog zadatka, testa ili ispita je potrebna i poželjna da bi se zadatak najbolje ispunio i većina osoba osjeća malo nervoze prije takvih događaja, ali kada anksioznost postane prevelika, to može rezultirati padom koncentracije i loše urađenim poslom.

Egzistencijalna tjeskoba

Ovaj oblik anksioznosti se odnosi na filozofska previranja o životu i smrti, moralu, krivnji i osudi, duhovnosti, te smislu života.
Generalizirani anksiozni poremećaj

Ako se anksioznost ne liječi na vrijeme ona može prerasti u generalizirani anksiozni poremećaj koji je karakteriziran simptomima kao što su: konstantna i pretjerana briga, kronična tjeskoba i uporne iracionalne misli. Da biste dobili dijagnozu ovog poremećaja simptomi moraju trajati više od 6 mjeseci.

Anksioznost pred odlukama

U današnjem svijetu gdje smo izloženi sve većem broju opcija i izbora ovakva tjeskoba postaje problematična. U mnogim situacijama se očekuje brz odgovor i odabir između naizgled sličnih opcija u kratkom vremenskom roku.

Klinička slika

Anksioznost utječe na čovjekovo razmišljanje ali može dovesti i do fizičkih simptoma također. Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja uključuju:

• anksiozni simptomi
• pretjerana, trajna briga i napetost (glavni simptom)
• nerealna slika problema
• nemir ili osjećaj da ste “na rubu”
• razdražljivost
• napetost u mišićima
• glavobolje
• znojenje
• poteškoće u koncentraciji
• mučnina
• česti odlasci u toalet
• umor
• problemi sa spavanjem

Sporedni simptomi

Anksioznost je poremećaj koji se može odraziti na fizičko zdravlje cijelog tijela, od glave do pete. Iznad su navedeni glavni simptomi, a sporedni simptomi koji vam se mogu, ali i ne moraju dešavati će biti opisani u sljedećim redovima.

Tjelesni simptomi:

• problemi s alergijama i osjetljivosti na razne hrane
• bljedoća, gubitak boje u licu
• tupi bolovi u leđima i mišićima, kao da vas cijelo tijelo boli
• bol i stega u prsima
• kronični umor, brzo umaranje
• bljedoća, gubitak boje u licu
• nespretnost, problemi s koordinacijom pokreta
• naleti hladnoće, teško vam se zagrijati
• često mokrenje
• problemi s probavom
• povraćanje pod velikim psihičkim stresom
• slab apetit ili bezukusnost hrane
• prejedanje slatkom hranom (jedenje radi utjehe)
• ubrzan rad srca bez nekog očitog razloga
• noćno znojenje, buđenje u znoju
• utrnutost pojedinih dijelova tijela
• seksualna nezainteresiranost / disfunkcija
• lako vas je uplašiti
• kratkoća daha, ne možete udahnuti do kraja

Mentalni simptomi:

• mnogi nerazumni strahovi
• “Magla” u glavi, poteškoća u koncentraciji
• Deja Vu – česti osjećaji da vam se nešto identično desilo prije
• poteškoće u praćenju razgovora iu formiranju misli
• prevelika svjesnost sebe koja uzrokuje mentalnu odsutnost (trebali biste živjeti u trenutku)
• življenje u budućnosti ili prošlosti umjesto u sadašnjosti
• strah od gubitka kontrole
• manjak smirenosti, lako vas je isprovocirati
• osjećaj nadolazeće katastrofe
• konstantna briga da ćete se negdje osramotiti
• noćne more, loši snovi
• poteškoće u učenju novih stvari
• slabo kratkotrajno pamćenje (što sam jučer jeo, šta sam radio prošli tjedan
• ponavljanje istih misli stotinama puta
• osjećaj kao da nosite “svijet” na svojim ramenima
• česti strahovi od raznih bolesti ili od prerane smrti
• promjene raspoloženja
• zarobljenost u svojoj glavi

Anksiozne osobe često imaju i druge anksiozne poremećaje (panični poremećaj, opsesivno kompulzivni poremećaj, fobije) ili pate od depresije, a nekada i zlouporabljuju droge ili alkohol.

Liječenje

Ukoliko se ne pronađe neka druga fizička bolest kao uzrok anksioznosti vjerojatno ćete biti upućeni psihijatru ili psihologu. Liječenje anksioznog poremećaja često uključuje kombinaciju psihoterapije i uzimanja lijekova.

Lijekovi za anksioznost se često nazivaju i “sredstva za smirenje” jer vas opuštaju i smiruju. Takvi lijekovi djeluju tako da smanjuju fizičke simptome anksioznosti kao napetost mišića i uznemirenost. Česti lijekovi koji se koriste su: Xanax, Librium, Valium i Ativan.
Antidepresivi: Paxil, Effexor, Prozac, Lexapro i Zoloft također se koriste za liječenje anksioznosti. danas se najučinkovitijim pokazao Citram (escitalopram). Antidepresivima treba duže vremena da počnu djelovati ali su zbog toga prikladniji za dugoročno liječenje anksioznosti.
Kognitivno-bihevioralna terapija se provodi da bi pacijent naučio prepoznati i promjeniti misli i ponašanja koja vode anksioznim osjećajima. Ova terapija pomaže ograničiti iracionalno ponašanje tako da se na brige gleda realističnije.