Glavobolja i vrste glavobolja

Glavobolja
Glavobolja

Definicija glavobolje

Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma i najčešćih dijagnoza u medicini. Glavobolja predstavlja bolnu senzaciju u području glave.

Glavobolja kao simptom

Najčešće je benigni simptom, ali može biti i simptom ozbiljnih bolesti.

Kosti lobanje i najveći dio parenhima mozga neosjetljivi su na bol, dok su poglavina, venski sinusi, dio tvrde moždane ovojnice, meningealne arterije, arterije baze mozga i senzitivni živci osjetljivi na bol.

U svakodnevnoj praksi glavobolje se dijele na: migrenske, tenzione i simptomatske, odnosno na primarne i sekundarne glavobolje.

Primarne glavobolje bi obuhvatale migrenu i tenzionu glavobolju, a simptomatske ili sekundarne predstavljaju simptome nekih drugih bolesti (sistemske i intrakranijalne infekcije, intrakranijalni tumori, povrede glave, teže hipertenzije, zatim bolesti zuba, očiju, nosa, ždrijela i drugih struktura glave).

Migrena

Naziv migrena (migraena) nastala je od primarnog naziva hemicrania što označava bol u polovini glave. Migrena je primarna glavobolja pri kojoj se pojavljuje ponavljajući napad pulsirajuće glavobolje praćen mučninom, povraćanjem, a katkad i drugim neurološkim simptomima, a najčešće poremećajima vida.

Napadi obično traju od 4 do 72 sata. Ova glavobolja najčešće počinje u pubertetu i adolescenciji, a žene češće pate od migrene u odnosu na muškarce. Neki faktori doprinose nastanku napada kao što su: stres, menstruacija, nedostatak spavanja, određeni mirisi, pušenje, gladovanje, neke vrste hrane (čokolada, sir) i pića (crno vino).

Spazam krvnih sudova glave i mozga daje prodromalne simptome (smetnje vida, zujanje u ušima,  vrtoglavicu itd.), a kasnijim popuštanjem tonusa krvnih sudova nastaje dilatacija (širenje) koja je uzrok glavobolje. Međutim, postoje i druge hipoteze o nastanku migrene kao npr. neurogena.

Najčešći oblici migrene su migrena bez aure (obična migrena) i migrena sa aurom (klasična migrena).

Migrena sa aurom

Ovu vrstu migrene karakteriše pojava prodroma (euforija, depresija, ili gubitak naklonosti prema određenoj hrani) i aure. Aura je najčešće vizuelna (bljeskovi svjetla, cik-cak linije, svjetlaci), ali se mogu javiti i parestezije, dizartrija (otežan govor), te motorna aura u vidu slabosti (češće jedne ruke). Simptomi aure traju petnaestak minuta do pola sata. Nakon aure nastaje glavobolja sa fotofobijom (smetanje svjetlosti), mučninom i povraćanjem.

Migrena bez aure

Kod ove migrene nema prodroma, niti aure, već se samo javlja pulsirajuća glavobolja koja može dovesti do dehidracije organizma zbog povraćanja.

Liječenje migrene: preparati ergotamina i analgetici.

Tenziona glavobolja

Glavobolju tenzionog tipa obilježava tupi bol poput pritiska ili stezanja koji nije pulsirajući i nije ograničen na jednu stranu glave. Traje nekoliko sati i češća je kod mladih osoba, posebno žena.

Tenziona glavobolja je uzrokovana dugotrajnom napetošću mišića glave i vrata kao posljedica psihičke napetosti, anksioznosti kao neadekvatan odgovor na stres.

U liječenju ove vrste glavobolje koriste se: analgetici, anksiolitici, antidepresivi i psihoterapija, a korisni mogu biti i fizikalna terapija i lijekovi usmjereni na relaksaciju mišića (botulinus toksin).

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.