Somatski osjeti - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal
Mehanoreceptori

Somatski osjeti

Mehanoreceptori
Mehanoreceptori

Somatska osjetila su nervni mehanizmi koji prikupljaju osjetne informacije iz tijela i njih treba razlikovati od specijalnih osjetila. Somatska osjetila se mogu podijeliti u tri fiziološke vrste:

  • mehanoreceptivna somatska osjetila koja podražuje mehaničko pomjeranje nekog tkiva; ovde spadaju osjeti dodira i osjeti položaja.
  • termoreceptivna osjetila koja razlikuju toplo i hladno, i
  • osjetilo za bol kojeg podražuje bilo koji faktor koji oštećuje tkiva.

Druga podjela je na:

  • eksteroreceptivne osjete – oni koji dolaze s tjelesne površine ,
  • proprioceptivne osjete – odnose se na fizičko stanje tijela (položaj, tetivni i mišićni osjeti, osjet pritiska na tabane)
  • visceralni osjeti – potiču iz unutrašnjosti tijela (unutrašnji organi)
  • duboki osjeti – potiču iz dubokih tkiva (fascije, mišići, kosti); obuhavatju uglavnom duboki pritisak, bol i vibraciju.

Iako se DODIR, PRITISAK I VIBRACIJA često svrstavaju u posebne osjete, svi se oni zamjećuju istom vrstom receptora.

Tri su glavne razlike među ovim osjetima:

  • osjet dodira nastaje podraživanjem receptora za dodir u koži ili u tkivima neposredno ispod kože,
  • osjet pritiska nastaje deformacijom dubljih tkiva i
  • osjet vibracije stvaraju osjetni signali koji se brzo ponavljaju, ali se pri tom podražuju neke vrste receptora za dodir i pritisak, posebno oni koji se brzo adaptiraju.

Receptori za dodir

Poznato je najmanje šest različitih vrsta receptora za dodir:

  • slobodni nervni završeci, ima ih svugdje u koži i u mnogim drugim tkivima, osjetljivi su na dodir i pritisak
  • Meissnerovo tjelašce je receptor za dodir posebne osjetljivosti. Izduženi nervni završetak koji se nalazi u čahuri, pobuđuje debelo mijelinizirano osjeto nervno vlakno. Posebno su brojni u vršcima prstiju, u usnama itd. Imaju veliku moć adaptacije što znači da su posebno osjetljivi na zamjećivanje pokreta vrlo laganih predmeta po površini kože te za vibracije niskih frekvencija.
  • Receptori dodira s proširenim vrškom (Merkelove ploče). Razlikuju se od prethodnih time što u početku prenose jak signal koji se djelimično adaptira, a zatim trajan slabiji signal koji se sporo adaptira. Oni su odgovorni za slanje postojanih signala koji omogućuju zamjećivanje trajnoga dodira nekog predmeta na koži. Merkelove ploče se često nalaze u grupama a takve grupe čine poseban receptorski organ nazvan Iggov receptor u obliku svoda. Ovi receptori imaju veoma važnu ulogu u lokalizaciji osjeta dodira.
  • Završni organ dlake – nervno vlakno oko korijena dlake zajedno s dlakom, čije pomicanje podražuje ovo vlakno. Također se brzo adaptira.
  • Ruffinijevi završni organi – učahureni završeci koji se višestruko granaju, nalaze se u dubljim slojevima kože i u dubljim tkivima. Veoma se slabo adaptiraju pa su stoga važni u slanju informacija o trajnoj deformaciji kože i dubljih tkiva (signali o jakom i trajnom dodiru te o pritisku).
  • Pacinijeva tjelašca – veoma brza adaptacija te se mogu podražiti samo brzim pomicanjem tkiva (zamjećuju vibracije tkiva ili druge brze promjene mehaničkog stanja tkiva.

Osjetni signali koji se moraju precizno zamjećivati prenose se osjetnim nervnim vlaknima brze vodljivosti. Takvim signalima pripadaju oni koji pridonose određivanju tačne lokalizacije na koži, preciznom stepenovanju intenziteta te zamjećivanju brzih promjena intenziteta osjetnog signala. Grublje vrste signala poput grubog pritiska, dodira bez tačne lokalizacije i posebno škakljanjam prenose se vrlo tankim nervnim vlaknima mnogo sporije vodljivosti. U zamjećivanju vibracije učestvuju svi receptori dodira, ali pojedini receptori zamjećuju različite frekvencije vibracije (Pacinijeva tjelašca 30-800Hz, ostali receptori dodira, posebno Meissnerova tjelašca <80Hz)

Postoje vrlo osjetljivi mehanoreceptivni slobodni nervni završeci koji se brzo adaptiraju, a uzrokuju samo osjet škakljanja i svrbeži. Nađeni su gotovo isključivo u površinskim slojevima kože, a osjeti se prenose tankim, nemijeliniziranim vlaknima. Pretpostavlja se da je svrha osjeta svrbeži obraćanje pažnje na blage površinske podražaje, poput plaženja buhe ili muhe koja se sprema na ubod, po površini kože. Potaknuti signali uzrokuju refleks češanja.

Osjetni putevi za prijenos somatosenzoričkih signala

Gotovo sve osjetne informacije iz somatskih segmenata tijela ulaze u kičmenu moždinu kroz stražnje korjenove spinalnih nerava. Od mjesta ulaska u kičmenu moždinu pa sve do mozga, osjetni se signali provode jednim od dva osjetna puta:

  • sistemom dorzalna kolumna – medijalni lemniskus ili
  • anterolateralnim sistemom

Sistem dorzalna kolumna – medijalni lemniskus sastoji se od debelih mijeliniziranih vlakana koja u mozak prenose signale brzinom 30-110 m/s. Nakon detektovanja osjeta receptorom, signal putuje prvim neuronom, čije se tijelo nalazi u ganglionu zadnjeg korjena, a akson ulazi u sastav dorzalne kolumne kičmene moždine. Aksoni koji dolaze iz donjih dijelova tijela su postavljeni više medijalno i putuju uz tractus gracilis dok su aksoni koji dolaze iz gornjih dijelova tijela postavljeni više lateralno i penju se uz tractus cuneatus. Na nivou produžene moždine ovi aksoni tvore sinapse sa neuronima u nuclus gracilis odnosno nucleus cuneatus, odakle kreću sekundarni (drugi) neuroni, ukrštaju se i tvore medijalni lemniskus, koji u ponsu rotira 90 stepeni. Aksoni dalje putuju uz moždano stablo i završavaju u talamusu (nucleus ventralis posteromedialis za osjete iz područja glave i nucleus ventralis posterolateralis za osjete iz ostalih područja tijela). Treći neuron kreće iz talamusa, putuje kroz capsulu internu i završava u somatosenzoričkoj kori.

Ovaj sistem prenosi:

  • osjete dodira za koje je potreban visok stepen lokalizacije podražaja,
  • osjete dodira koji zahtjevaju prijenos finog stepenovanja intenziteta,
  • fazne osjete, poput osjeta vibracija,
  • osjete koji detektuju pomicanje po koži,
  • osjete položaja,
  • osjete pritiska koji se odnose na finu procjenu intenziteta pritiska.

Anterolateralni sistem tvore mnogo tanja nervna vlakna koja prenose signale brzinom do 40 m/s. Aferentni neuroni se ukrštaju na nivou kičmene moždine i putuju suprotnom stranom do talamusa. Nakon toga završavaju u kori velikog mozga. U ovom sistemu, prostorni raspored nije tako dobro izražen. Anterolateralni sistem ima posebno svojstvo, a to je sposobnost prenošenja najrazličitijih modaliteta osjeta:

  • boli,
  • toplog i hladnog,
  • grubih osjeta dodira,
  • škakljanja i svrbeži te
  • polnih osjeta.

U njegov sastav ulaze tractus spinotalamicus (anterior et lateralis), tractus spinoreticularis, tractus spinotectalis.

Tags:  , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>