U BiH samo 20 transplantacija godišnje

doniranje organa
doniranje organa

U svijetu je  prošle sedmice obilježen Svjetski dan bubrega, koji se ove godine poklopio s Međunarodnim danom žena pa je u skladu s tim moto ovogodišnjeg obilježavanja “Bolest bubrega i žensko zdravlje – uključi, cijeni, osnaži”.

Podizanje svijesti o životno važnoj ulozi bubrega

Cilj obilježavanja je podizanje svijesti o životno važnoj ulozi bubrega u očuvanju zdravlja te umanjenje učestalosti bubrežne bolesti i njen štetan utjecaj na cijeli organizam.

Hronična bubrežna bolest je svjetski javni zdravstveni problem s neželjenim ishodom bubrežne insuficijencije i preuranjene smrti koja danas pogađa svaku desetu osobu u svijetu. Ova bolest utječe na oko 195 miliona žena širom svijeta i trenutno je osmi vodeći uzrok smrti kod žena, sa skoro 600.000 umrlih svake godine.

Bosna i Hercegovina i ove godine Svjetski dan bubrega dočekuje bez registra hroničnih bubrežnih bolesnika, a zabrinjava podatak da je broj dijaliznih pacijenata u enormnom porastu. Nedovoljan je i broj donora, što je posljedica malog broja transplantacija na koju godinama čeka hiljade pacijenata.

Predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH i potpredsjednica Donorske mreže BiH prof.dr. Halima Resić navodi podatak da se od 2006. godine broj pacijenata na hemodijalizi u BiH gotovo udvostručio, a godišnje se obavi prosječno 20 transplantacija, od čega 15 rodbinskih, što je znatno manje u odnosu na susjedne zemlje.

Hemodijaliza je najzastupljeniji modalitet liječenja u BiH i jedna od tri terapije za zamjenu funkcije bubrega. Druge dvije su transplantacija bubrega i peritonejska dijaliza, koja je u opadanju.

“Sada imamo oko 3.000 pacijenata na dijalizi i negdje oko 260 pacijenata s transplantiranim bubregom. Nemamo apsolutno zadovoljavajući broj transplantiranih pacijenata, niti se još uvijek, nažalost, u BiH nije razvila kadaverična transplantacija bubrega”, kazala je Resić.

Istakla je da BiH ima dobre stručnjake, nefrologe, urologe i anesteziologe za obavljanje transplantacije te da nefrolozi kroz brojne aktivnosti, edukcijom, promocijom, dovođenjem najeminentnijih stručnjaka i profesora pokušavaju ukazati na važnost kadaverične transplantacije bubrega, ali tvrdi da ih u tim aktivnostima treba podržati sistem, odnosno država.

“Mi nefrolozi smo najviše bili aktivni da zaživi program kadaverične transplantacije, zato što su dijalizni pacijenti najzahtjevniji za transplantaciju. Oko 80 posto dijaliznih pacijenata treba transplantaciju bubrega. Međutim, suštinsko je to što nemamo krovnu instituciju na nivou države, nemamo sistem koji bi nas podržao”, kazala je Resić.

Istakla je da se demografska struktura pacijenata posljednjih godina promijenila i da je sada oko 40 posto dijalizne populacije starije od 65 godina starosti, dok ohrabruje mali broj djece na hemodijalizi.

Dijalizirani i tranplantirani bolesnici u FBiH su u oktobru prošle godine protestovali kako bi skrenuli pažnju na težak položaj populacije. Zbog odugovlačenja sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u FBiH 26. oktobra su se isključili sa dijalize.

Nakon višegodišnje borbe dijaliznih bolesnika, u novembru je Predstavnički dom Parlamenta FBiH jednoglasno usvojio prijedlog Zakona u svrhu liječenja. Zakon predviđa da su svi građani potencijalni donori izuzev ako se za života pismeno nisu drugačije izjasnili i registrovali. U svakom slučaju, prilikom eventualnog izuzimanja organa, konsultovaće se porodica potencijalnog donora.

Uz zakon o transplantaciji usvojeno je i da se uputi inicijativa ka Ministarstvu civilnih poslova BiH da se BiH priključi Eurotransplantu, evropskoj donorskoj mreži.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.