Definicija
Alergija je nepravilno funkcioniranje imunog sistema, organizma alergične osobe, koji burno reaguje na tvari iz našeg prirodnog okruženja.
Patogeneza
Tvari od kojih se brani organizam nazivaju se “alergenima”. Antitjela štite organizam od takvih tvari.
Reakcijom antitjela na alergene, stvara se upalna reakcija, koja uzrokuje različite simptome, kao što je peludna groznica, ekcem, astma i mnoge druge.
Alergija na pelud nastaje s početkom proljeća pri čemu se u zraku nalazi velika koncentracija peludi različitih biljaka. Ove alergije su nekada smatrane prolaznim, sezonskim problemom, danas su postale ozbiljan zdravstveni rizik. Svjetske statistike govore da svaki četvrti Amerikanac pati od alergijske hunjavice (rinitisa). Dok kod nas možemo reći da oko 4% odraslog stanovništva i 8-10% djece boluje od astme.
Mehanizam reakcije
Polenova zrna su vrlo mala (30-50 mikrona), pa lako dospijevaju u dišne puteve i pri mirnom disanju
Kada polenov zrno dođe u kontakt sa sluznicom ili kožom alergičnih, njihov imunološki sustav prihvaća pelud kao stranu tvar i započinje čitav lanac reakcija.
Bijela krvna zrnca imunološkog sustava počinju proizvoditi IgE, (imunoglobulin E) kao antitjela.
Rezultat reakcije između antitjela i alergena je oslobađanje tvari histamin, koja je odgovorna za nastanak simptoma alergije.
Ne postoje posebne rizične skupine kada je alergija u pitanju. Ili je netko preosjetljiv na pelud, ili nije.
Ne postoji ni određena starosna granica poslije koje prestaje opasnost od alergije.Po prvi put može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali se najčešće javlja kod djece i mlađih.
Klinička slika
Ekcem se javlja već u prvim mjesecima života. Kod nekih se simptomi povlače nakon puberteta, ali mogu trajati i do duboke starosti.
Simptomi alergije na polene najčešće se ispoljavaju na organima za disanje ili na koži. Intenzitet ovisi od koncentracije peludi u zraku, dužine izlaganja i individualne osjetljivosti.
Alergijski rinitis – karakterizira rafalno kihanje, začepljen nos ili pojačana sekrecija i svrbež u nosu, očima iu ušima, gubitak osjeta mirisa, govor kroz nos, suzenje očiju.
Alergijsku astmu – karakterizira osjećaj težine u prsima, otežano disanje sa čujnim visokim ili niskim tonovima (zviždanje), gušenje, nedostatak zraka.
Alergijski ekcem – najčešće se javlja na jagodicama lica, u pregibu laktova i na korijenu šake –
Urtikarija ili koprivnjača – ispoljava se manjim ili većim promijenama koje su iznad razine kože (osip), crvene je boje, svrbež je jako izražen, a pri češanju se javlja bol.
Dijagnoza
U većini slučajeva dijagnoza se lako postavlja, na temelju:
- anamneze,
- fizikalnog pregleda i
- kožne probe – PRICK test
Liječenje
Postoje odgovarajući lijekovi: tablete, kapi i manje popularne pumpice. Liječenje treba započeti što ranije kako bi se bolest držala pod kontrolom. Ako se alergija zanemaruje, i liječenje ne započne na vrijeme, liječenje je otežano u startu. Tada se primjenjuje više lijekova u isto vrijeme iu većim dozama. Istraživanja pokazuju da neliječena alergijska hunjavica brže dovodi i do astme.
Ljekar treba da kaže pacijentu!!!
Izbjegavanje alergena odlaže i ublažava simptome alergije na polene, ali neće doći do potpunog izlječenja.
Postupno izlaganje alergenu ne ublažava simptome, naprotiv, može dovesti do jake, čak po život opasne reakcije.
Lijekovi u obliku sprejeva (pumpica) ne stvaraju naviku, a nuspojave su rijetki. Prozore na spavaćoj sobi držati zatvorene tijekom dana. Što manje vremena provoditi izvan kuće ujutro od 5-10 h. Dok se vozite kolima prozore držite zatvorene. U dane kada je koncentracija peludi vrlo visoka, vlažnost povećana i duva vijetar treba ostati u kući.
- Redovito uzimajte lijekove
- Odlučiti se za cjepivo
- Ne uzimajte veću količinu lijekova od preporučene
- Ne kosite travu i izbjegnite košene livade
- Ne sušite rublje vani, jer će se polenova zrna zakačiti za njega
- Ne držite cvijeće u stanu.
